Proljeće je klimatološki počelo 1. ožujka, ali zbog blage zime i poremećene klime na livadama su već odavno iznikle visibabe, jaglaci, šafrani, ljubice i druge proljetnice, prenosi medjimurski.hr.
Mnogi s radošću čekaju pojavu tih krhkih i nježnih cvijetaka koji navješćuju proljeće pa ih s još većom radošću beru zaboravljajući ili ne znajući da moraju imati službeno dopuštenje ako to čine prekomjerno. Visibabe, jaglaci, šafrani, ljubice, kukurijeci, ali i gljive ili razno ljekovito bilje na podužem su popisu zavičajnih divljih vrsta za koje je, ako ih se želi brati ili sakupljati za preradu ili prodaju, potrebno ishoditi dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U suprotnom, takvo branje je zabranjeno i kažnjivo.
Prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, branje biljki poput visibaba i drugih proljetnica dozvoljeno je bez dopuštenja Ministarstva, ali u ograničenim količinama. Opstanak nekih proljetnica poput velecvjetnog kukurijeka i kockavice je ugrožen pa je njih zabranjeno brati i prodavati. One strogo zaštićene zavičajne divlje vrste mogu se brati samo za osobne svrhe, a za što je potrebno imati dopuštenje Ministarstva gospodarstva.
Ministarstvo izdaje dopuštenje u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode ako utvrdi da korištenje divlje vrste neće ugroziti njen opstanak do te mjere da bi mogla postati ugrožena ili ako neće ugroziti ukupnu bioraznolikost. U Inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata rekli su nam da su u 2022. godini proveli 120 nadzora, a lani 136 nadzora uzimanja (sakupljanja) iz prirode i održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta te strogo zaštićenih i stranih divljih vrsta koji uključuju i proljetnice.
– Zbog prodaje strogo zaštićenih vrsta i prodaje zavičajnih vrsta bez dopuštenja nadležnog tijela u 2022. godini su pokrenuta četiri, a u 2023. godini je pokrenuto osam prekršajnih postupka. Najčešće utvrđeni prekršaji odnosili su se na prodaju visibaba bez dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te u manjoj mjeri na prodaju strogo zaštićene vrste kukurijeka – kažu u Državnom inspektoratu.
Dodaju kako je Zakonom o zaštiti prirode propisana novčana kazna za nezakonito branje, iskopavanje i prodaju strogo zaštićenih biljaka u iznosu od 929 do 3.982 eura za fizičku osobu. Novčane kazne za pravne osobe u rasponu dosežu i do 26.544,56 eura.
– Budući da su prekršajni postupci u tijeku na nadležnim sudovima, nemamo informaciju o iznosima izrečenih kazni – kažu u Državnom inspektoratu.
Saznanja o nelegalnom branju i prodaji zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava”, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonskim pozivom na broj 01 2375 100, piše N1.