Pekarska industrija u Hrvatskoj snažno je rasla u protekloj godini, očito na krilima inflacije i drastičnog dizanja cijena. Ukupni prihodi poduzetnika čija je pretežna djelatnost proizvodnja kruha, peciva i kolača lani su iznosili 5,9 milijardi kuna, što je povećanje za 23,2 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Neto dobit im je čak triput veća – dok su predlani ukupno zaradili 27 milijuna kuna, lanjski im je profit iznosio čak 87 milijuna kuna, otkrivaju novi podaci Financijske agencije, prenosi Danica.

‘Mlinar’ je najveći u branši s prihodom od 908 milijuna kuna te 8,3 milijuna kuna čiste dobiti. Uvjerljivo najveću dobit imala je lani zagrebačka ‘Pekara Dubravica’, oko 26,5 milijuna kuna, i to uz ostvarene prihode od 188 milijuna kuna. 

‘Pekara Dubravica’ je šesta po veličini u pekarskoj branši. ‘Mlinar’ je prvi, ‘Pan pek’ drugi (347 milijuna kuna prihoda), vinkovački ‘Pekar Tomo’ treći (292), ‘Pekar d.o.o. Vinkovci’ četvrti (239), a ‘Klara’ peta (194 milijuna kuna prihoda). 

Novi podaci kretanja maloprodajnih cijena otkrivaju, primjerice, kako je kilogram pšeničnog bijelog brašna u kolovozu ove godine stajao u prosjeku 0,74 eura, odnosno u dlaku isto kao i prije godinu dana, u rujnu lani. No, zato je kruh od bijelog pšeničnog brašna skuplji za 11 posto nego lani u rujnu te danas u prosjeku stoji 1,41 euro. Pecivo je pak u istom razdoblju poskupjelo za 9,5 posto i danas cijena iznosi 0,46 eura.

A što pak reći za štrucu polubijelog kruha: u rujnu lani stajao je 1,12 eura, a u kolovozu ove godine u prosjeku 1,26 eura. To je povećanje od 12,5 posto, unatoč nižim cijenama pšenice i otprilike istim cijenama brašna.

Kad je o pekarsko-slastičarskim proizvodima riječ, skuplja je i kafna: lani je stajala u prosjeku 0,65 eura, a u kolovozu ove godine 0,68 eura. To je povećanje cijene od 4,6 posto.