Mikroplastika je sada posvuda. Ima je u čaju koji smo naručili u kafiću, u vodi, hrani, u našim krvnim žilama te čak i u posteljici. Svakoga tjedna udahnemo mikroplastike koliko je ima u jednoj kreditnoj kartici. Ne možemo je više izbjeći, stoga je jako bitno shvatiti kako prisutnost ovih stranih mikročestica utječe na naš organizam, prenosi Index.
U većini slučajeva su znanstvenici proučavali utjecaj mikroplastike u laboratorijskim uvjetima; u replikama organa i kod miševa, kako bi stekli dojam o tome kakav bi efekt ona mogla imati na ljudsko tijelo. Utvrdili su da mikroplastika može izazvati upalu i oksidativni stres u srčanim stanicama, oslabiti rad srca, promijeniti broj otkucaja i stvoriti ožiljke na srcu miševa.
No koncentracije čestica u tim studijama možda ne pokazuju koliko smo mi uistinu izloženi mikroplastici tijekom svakodnevnih aktivnosti. Stoga su istraživanja provedena na ljudima od velike važnosti, piše Science Alert.
Stručnjaci iz Italije su tijekom novog istraživanja otkrili komadiće plastike u masnim naslagama koje su kirurški uklonili iz pacijenata sa začepljenim arterijama i ustanovili da oni mogu biti povezani s većim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i smrti.
– Od 304 pacijenta kojima je čišćena glavna arterija na vratu 58% ih je u plaku koji oblaže krvnu žilu imalo mikroskopske i nanoskopske komadiće plastike s oštrim rubovima. Među njima su se nalazili polietilen i polivinil klorid (PVC) – rekao je kardiolog Raffaele Marfella sa Sveučilišta Campania u Napulju.
Polietilen je vrsta plastike od koje se radi većina vrećica i boca za jednokratnu upotrebu. PVC se koristi za izradu vodovodnih cijevi, plastičnih boca, podova itd.
Marfella i njegovi kolege su se zapitali kakav je rizik od moždanog i srčanog udara te smrti kod pacijenata s mikroplastikom u plaku i kod onih koji je nemaju. U istraživanju su promatrali 304 pacijenata, s time da su 257 pratili tijekom razdoblja od 34 mjeseci. Otkrili su da je 58 posto posto njih u plaku iz arterija imalo mjerljive količine polietilena, a 12 posto PVC-a.
Dodatno, ustanovili su da pacijenti s mikroplastikom u plaku imali dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar, nefatalni srčani udar ili smrt nego oni koji nisu u naslagama imali ove sićušne čestice. Znanstvenici su “nazubljene” komadiće uočili i putem snažnijeg mikroskopa – u mikrofagima (imunološkim stanicama) i unutar masnih naslaga.
Treba napomenuti da ova opservacijska studija nije sa stopostotnom sigurnošću utvrdila da je mikroplastika u plaku ta koja uzrokuje veću opasnost od moždanog ili srčanog udara, samo je uočila korelaciju. Nije razmatrala druge čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti: poput pušenja, tjelesne neaktivnosti i zagađenja zraka.