Vlada Republike Hrvatske utvrdila je novu listu hrvatskih gradova, općina i županija prema stupnju razvijenosti. Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se u četiri skupine, od čega u I. skupinu spadaju one najslabije razvijene, a u IV. najrazvijenije. 

Prema istom principu se dijele i jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), no one se dijele na osam skupina. Po istom principu, VIII. skupinu čine oni najrazvijeniji, a I. oni najslabije razvijeni. Granica je na sredini, odnosno, od I. do IV. skupine su ispodprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave, a od V. do VIII. su one iznadprosječno razvijene. 

Što bolje, to gore

Provjerili smo kako ‘diše’ sjever Hrvatske. Čelnike jedinica lokalnih samouprava zamolili smo da se osvrnu na ostvarene rezultate te, u skladu sa skupinom u kojoj se nalaze njihovi gradovi ili općine, komentiraju kako će se dalje razvijati, odnosno, koliko će jednostavan ili kompliciran sada biti daljnji razvoj. Posebno nas je to zanimalo s obzirom na činjenicu da, što je jedinica lokalne samouprave razvijenija, to je teže prolaziti na raznim natječajima i povlačiti sredstva za važne projekte.

Zaprešićki gradonačelnik Željko Turk rekao je da je izrazito ponosan što je grad Zaprešić ostao u grupi najrazvijenijih hrvatskih gradova te da bi svaka druga skupina za njih bila veliko iznenađenje. 

– Za nas ovi rezultati nisu novost, tako je bilo i kod prethodne indeksacije. Unatoč tome, Zaprešić je povukao značajna europska sredstva, a to očekujemo i u narednom periodu za velike projekte poput obnove Novih dvora Jelačićevih, razne prometno-komunalne projekte, izgradnju nove osnovne škole i slično. Jasno je da zbog visokog stupnja razvijenosti ne dobivamo dodatne bodove na određenim natječajima, ali cilj takvih natječaja upravo je taj da kroz ovakav sustav bodovanja manje razvijene sredine dobiju određene olakšice – kazao je Turk, a na pitanje hoće li pripadnost najrazvijenijoj skupini sada otežati javljanje na određene natječaje, odgovorio je:

– Mi smo u toj skupini bili i do sada i nama se zapravo ništa ne mijenja. Postoje razni natječaji, čeka nas 26 milijardi eura do 2027. godine i za svakoga tko ima dobar projekt siguran sam da će se naći sredstva koja će pomoći razvoju lokalnih sredina, ali i države u cjelini – rekao je zaprešićki gradonačelnik. 

Za razliku od Zaprešića, općina Sveti Križ Začretje se prema novoj indeksaciji našla u novoj skupini – s V. je sada prešla u VI. 

– Ova nova prekategorizacija u višu skupinu dokaz je napretka i razvoja naše sredine. Kontinuiranim ulaganjem u razvoj gospodarstva na području općine doprinijelo se osiguravanju radnih mjesta, smanjenju stope nezaposlenosti te samim time povećanju dohotka po stanovniku što u konačnici rezultira povećanjem proračunskih prihoda općine. U konačnici, to dokazuje i ovo napredovanje unutar skupina. Bit ću toliko slobodan pa ću za dobre rezultate zahvaliti i svim poduzetnicima i obrtnicima koji posluju na našem području te dobrim rezultatima poslovanja doprinose razvoju sredine u kojoj živimo – komentirao je načelnik Marko Kos.

Koliko je s jedne strane napredovanje unutar kategorizacije za lokalnu sredinu dobra stvar, s druge strane može biti otegotna okolnost, složio se načelnik. 

– Ograničava nas u mogućnosti dobivanja bespovratnih potpora za financiranje projekata koje provodimo. Naime, u većini natječaja prednost imaju slabije razvijena područja, uključujući i ona koja su trenutno važećim zakonima svrstana u brdsko-planinska iako smo svi svjesni činjenice da je Hrvatsko zagorje po konfiguraciji terena u svim svojim dijelovima slično. U konačnici, sve jedinice lokalne samouprave svakodnevno se suočavaju s istim izazovima vezano uz nedostatak financijskih sredstava za realizaciju planiranih projekata i zadovoljenja potreba građana, stoga bi nam se i svima trebala omogućiti ravnopravnost u dodjeli potpora – smatra načelnik Kos. 

Načelnik Kumrovca Robert Šplajt također je ponosan što je općina prešla u novi, viši razred i sada spada u natprosječno razvijene.

– Od zadnje indeksacije Općina Kumrovec provela je mnogo razvojnih i infrastrukturnih projekata što je rezultiralo vidljivim povećanjem stupnja razvijenosti Općine, te smo iz tog razloga prešli u iznadprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave. 

Na pitanje kako sada, kada spadaju među razvijenije općine, nastaviti ovaj pozitivan trend, poručio je:

– Za nas to znači veći udio vlastitog sufinanciranja u budućim prijavama na projekte sufinancirane iz sredstava Europske unije i ministarstava. U 2024. godini raspisani su pojedini javni pozivi prije primjene nove odluke po starim, za nas povoljnijim uvjetima, što znači manji udio vlastitih sredstava u tim projektima. Ipak, nadamo se da će Vlada u budućim javnim pozivima imati više sluha za iznadprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave te omogućiti veće sufinanciranje naših projekata, a sve kako bismo se mogli i dalje razvijati i omogućiti našim stanovnicima još veću kvalitetu života i dostupnost komunalnih i drugih usluga – rekao nam je načelnik Šplajt.

I općina Cestica je iz III. skupine, prema najnovijem popisu, jedno mjesto više te se sada nalazi u IV. skupini. Kako je rekao načelnik Mirko Korotaj, najveći se napredak vidi u smanjenju stope nezaposlenosti i prema tom pokazatelju, općina Cestica je jedna od najrazvijenijih općina i zauzima 10. mjesto od 556 jedinica lokalnih samouprava u Republici Hrvatskoj. 

– Također, demografski pokazatelji su nešto bolji od prosjeka Hrvatske. Ono u čemu zaostajemo u odnosu na prosjek su dohodovni indeksi po glavi stanovnika, ali treba uzeti u obzir da jedna trećina radno sposobnog stanovništva radi u inozemstvu i dnevni su ili tjedni migranti, što objašnjava te niže razine pokazatelja. Sve u svemu, zadovoljni smo napredovanjem razvoja općine i povećanjem indeksa razvijenosti, jer to pokazuje da sve naše politike koje provodimo daju rezultata i ispunjavamo svoju osnovnu zadaću, a to je stvaranje boljih uvjeta života za sve naše građane – govori načelnik Korotaj.

Što se tiče povlačenja sredstava za buduće projekte, dodaje da nikakvih promjena neće biti.

–  Jedina promjena bit će u iznosu sufinanciranja Ministarstva znanosti i obrazovanja za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja je počela s ovom školskom godinom te će ista biti manja za šest postotnih poena, no isto neće imati veći utjecaj na naše financije – poručio je Korotaj. 

Ne štima

Općina Konjščina i dalje spada među natprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave te je  prema najnovijem popisu i dalje u VI. skupini gdje je i bila. Načelnica Anita Krok poručila je da se, s obzirom na to, oni na neke natječaje i dalje neće moći javljati, a jedan je problem posebno izdvojila: 

– Meni je više sporno to što cijela Krapinsko – zagorska županija nije u brdsko-planinskom području. Moram reći da osobno smatram da indikatori koji se koriste u metodologiji izračuna nisu baš najbolji – jasno je poručila Krok. 

Grad Zabok već je godinama u skupini najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave, a prema ovoj posljednjoj indeksaciji, uz općinu Stubičke Toplice, jedini se nalazi u VIII. skupini, dakle, među stvarno najboljima. 

– Taj nas rezultat nije začudio. Prema kriterijima koji se koriste u istraživanju spomenutog, Zabok uvijek biva svrstan u kategoriju onih iznadprosječnih. Dokaz je to da se grad razvija popriličnom brzinom, da je poželjan za život te da je atraktivan ulagačima – rekao je gradonačelnik Ivan Hanžek.

Dodao je i da spomenuta klasifikacija ne znači mnogo za daljnji razvoj grada jer i s njom i bez nje, grad ima uzlaznu putanju razvitka.

– Ono što donosi je upravo ovo što ste spomenuli, teže pronalaženje natječaja na koje možemo aplicirati i ostvariti sufinanciranje naših projekata. Na one rijetke na koje se možemo prijavljivati, svakako ćemo to činiti – dodao je. 

I Čakovec je već godinama u društvu najboljih, pa ni gradonačelnicu Ljerku Cividini ova nova indeksacija nije pretjerano iznenadila. 

– Indeks razvijenosti utvrđuje se prema prosječnom dohotku i izvornom prihodu po stanovniku, stopi nezaposlenosti, općem kretanju stanovništva, stupnju obrazovanosti te indeksu starenja, a osim po tim pokazateljima, Čakovec je u hrvatskom vrhu po komunalnoj razvijenosti, ulaganjima u obrazovanje te općenito u javni život – rekla nam je Cividini.

Ipak, kako dodaje, svrstavanje u skupinu najboljih ima i svojih loših strana.

– Jedna je sigurno manji postotak sufinanciranja europskih projekata te manji broj bodova na natječajima. Bez obzira na to, u posljednje dvije godine provodimo velik broj investicija i projekata na gradskom području koji se sufinanciraju iz tih izvora, te kvantitetom kompenziramo manje iznose sufinanciranja i strože uvjete prijave. Također, u aktualnom financijskom razdoblju, Čakovec može koristiti sredstva iz ITU mehanizma, na raspolaganju nam je 18 milijuna eura, te očekujemo da ćemo ih povući u cijelosti. “Dobra” strana smanjenog omjera sufinanciranja je to što prijavljujemo samo projekte i programe koji imaju mjerljivu korisnost, odnosno koji su nužno potrebni za novi razvoj. Sve to, sigurni smo, doprinijet će da i dalje budemo u nacionalnom vrhu prema svim pokazateljima – dodala je gradonačelnica. 

Razvijeni pod navodnicima

Gospodarski najjača općina u Krapinsko – zagorskoj županiji, usudili bismo se reći, je svakako Hum na Sutli. Prema tome, očekivano je da će na ovom popisu biti visokorangirana. I jest. Prema posljednjem popisu u VII. je skupini. Ipak, načelnik Zvonko Jutriša neće otvoriti šampanjac i slaviti.

– Mi smo po mnogočemu u najboljim skupinama jer imamo gospodarstvo koje hrani mnoge okolne općine, gradove, županiju, pa i državu, a nama nabija indeks razvijenosti. Srećom, mi imamo jako dobru zaposlenost, no nemamo nikakvih prihoda od primjerice onih koji rade u Sloveniji, a to je velik dio našeg stanovništva. Isto tako, nemamo ništa ni od onih koji dnevno putuju k nama iz okolnih gradova i općina. Generalno, ta je indeksacija potpuno kriva i smatram da su kriteriji jako loše postavljeni. Nas će to još više udaljiti od mogućnosti bilo kakvog javljanja na natječaje gdje bi eventualno mogli nešto kandidirati. Mi se jednostavno nećemo moći javiti jer smo pod navodnicima “prerazvijeni”. Imamo školu koja je prastara, sportsku dvoranu koja je također jako stara i građena je po stvarno zaostalim kriterijima, dok mnogi drugi imaju puno bolje i novije, a mi smo ‘kao razvijeniji’ – govori nam Jutriša i dodaje: 

– To se određuje na skroz krivim osnovama, zbraja se i oduzima po statističkim podacima i na kraju formiraju priču tako kako im paše. Stvarno ne mogu reći da sam nešto posebno sretan s rezultatom i s time što su nas svrstali u VII. skupinu jer samo mi znamo koliko smo zapravo razvijeni, a nismo toliko koliko nas smatraju. Žalosna istina – iskren je načelnik. 

Što se tiče daljnjeg razvoja i prijava na projekte, Jutriša nam je otkrio:

– Mi smo i dosad, kada smo bili u VI. skupini, bili u vrlo sličnoj situaciji, a to je da ‘Imaš ono što imaš sam, i gotovo’. Vrlo malo smo mogli aplicirati, a ono što smo mogli smo morali sami sufinancirati u visokom postotku. Ovdje iz Huma se hrani gotovo trećina županije i svi oni su slabije razvijeni, a mi smo kao jače jer imamo industriju koja zapravo hrani njih ostale. I mi živimo od toga, ali djelomično – kaže Jutriša i dodaje da će sada prijavljivanje na natječaje biti još veći izazov, a to je i dosad bio slučaj. 

Načelnik Jalžabeta Rajko Solar kazao nam je da za njih puno promjena neće biti jer je općina ostala u IV. skupini gdje je bila i dosad.

– Mi nastavljamo svoj put razvoja bez obzira kakve bile odluke Vlade, naravno prilagođavajući se istima. Nema kod nas kompliciranih prijava, ima samo natječaja koje želimo i koje ne želimo – kratko je poručio Solar. 

Grad Novi Marof svrstan je u VI. Skupinu. Kako tumači gradonačelnik Siniša Jenkač, rezultat je to predanog i kontinuiranog rada Gradskog vijeća, gradskih službi i njega samog, a na korist svih građana. 

– Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pokazatelja kao što su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti te indeks starenja. Drago mi je da smo napredovali po tim pokazateljima – ističe Jenkač. 

Što se tiče daljnjih mogućnosti razvoja i povlačenja sredstava za buduće projekte, kaže da se za Novi Marof neće puno toga mijenjati. 

– Nismo ni do sada primali velike iznose sufinanciranja, jer V. skupina nije bila pretjerano izdašna, ali naravno da je i to malo što je došlo u proračun pomoglo u realizaciji projekata. Nadam se da će u sljedećim natječajima postojati neke mogućnosti i za nas iz VI. skupine, jer pripremljenih projekata imamo zaista puno. Unatoč kontinuiranim investicijama, dosta toga treba još realizirati, od cesta, trgova, sportskih parkova pa sve do novog gradskog groblja – poručio je. 

Pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj kazao je kako smatra da ovi rezultati ne prikazuju pravo stanje stvari.

– Naravno da raduje ovaj rezultat i pričinjava zadovoljstvo kada pada broj nezaposlenih, rastu prihodi, raste dohodak naših građana, ima veći broj obrazovanih ljudi, no to je ipak statistika, jer ako pogledamo širu sliku, vidjet ćemo da indeks uopće ne daje realnu sliku razvijenosti pojedinih lokalnih jedinica, posebno se to odnosi na našu Krapinsko – zagorsku županiju, pa tako i Grad Pregradu. Ovaj indeks se fokusira na ekonomske i demografske pokazatelje, koji jesu važni, ali ne uzima u obzir sve aspekte koji su isto tako bitni za lokalne samouprave i u njihovoj su izravnoj nadležnosti poput izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture, koja je ključna za kvalitetu života u lokalnim zajednicama – komentira Vešligaj i dodaje: 

– U Pregradi i sličnim gradovima, lokalna samouprava se suočava s izazovima koji nisu adekvatno adresirani kroz trenutne pokazatelje hrvatskog indeksa. Primjerice, razmatranje stanja i broja kilometara nerazvrstanih cesta, teških uvjeta gospodarenja u brdovitim područjima, izloženost prirodnim nepogodama uslijed klimatskih promjena i izgrađenosti komunalne, kulturne, sportske infrastrukture moglo bi pružiti realniju sliku stvarnih potreba i kapaciteta lokalnih zajednica.  Spominjem to jer u, primjerice susjednoj nam Sloveniji, stupanj razvijenosti lokalnih jedinica mjeri se kroz 14 pokazatelja, koji daju naglasak na infrastrukturne, kulturne, društvene  i ekološke aspekte  i time pružaju bolji uvid u realne potrebe i izazove s kojima se suočavaju lokalne samouprave. Isto tako smatram da bi trebali biti drukčiji pokazatelji kada se mjeri razvijenost lokalne samouprave i županija s obzirom na različite nadležnosti – pojašnjava pregradski gradonačelnik. 

Nelogična zakonska regulativa

Kaže da je još kao saborski zastupnik predlagao da se ti pokazatelji uzmu u obzir, uz postojeće, prilikom izračunavanja stupnja razvijenosti.

– Prvo, ako nemamo tu infrastrukturu, a ona je nužna da bi ljudi ostali živjeti u našim jedinicama lokalne samouprave, onda bi nam se trebalo kroz EU fondove omogućiti prioritetno financiranje da je izgradimo. Ovakav pristup, da smo svrstani u više skupine razvijenosti i još k tome većina jedinice lokalne samouprave u našoj županiji, unatoč svim preduvjetima nije Odlukom Vlade uvrštena u brdsko-planinski prostor rezultira time da nam ova odluka da smo razvijeni osim neke zadovoljštine puno ne znači, nego naprotiv, u praksi šteti, s obzirom na situaciju koju smo uspostavili. Jer bodove koje gubite jer niste u brdsko-planinskom prostoru ili jer ste razvijeni, odnosno svrstani ste u skupine razvijenosti od V. do VIII., ne možete nadoknaditi. Sve to pokazuje da prema našim kriterijima nema smislenih politika regionalnog razvoja. Ovaj indeks sigurno je  jednostavniji za izračun onima koji u Vladinim uredima u Zagrebu donose ovakve odluke, međutim za uravnoteženi regionalni razvoj, za smanjenje regionalne razlike u svim područjima od kulturnog, društvenog, ekonomskog potreban je realan pogled što ovaj indeks sigurno nije, jer nitko ne može uvjeriti da je recimo Vela Luka na otoku Korčuli isto razvijena, odnosno nerazvijena, kao neke općine na istoku naše županije – smatra Vešligaj. 

Pregrada je dosad bila u V. skupini, što su također natprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave.

– To znači da smo i do sada bili ograničeni kod javljanja na natječaje i s manjim sufinanciranjem. S obzirom na to, neće nam se  puno toga promijeniti, za razliku od jedinica koje su bile potpomognuta područja, a sada su prešle u razvijene. Mi ćemo i dalje upozoravati na nelogičnosti, boriti se za promjene, ali i javljati na sve natječaje s našim kvalitetnim i dobro pripremljenim projektima, unatoč ograničenjima koja nam postavlja ovakva nelogična zakonska regulativa – zaključuje gradonačelnik Vešligaj.