Hrvatske županije ulagale su proteklih godina u 96 građevina javnog navodnjavanja, no izgrađena je samo 21, upozorila je Državna revizija, iz čijeg se izvješća može iščitati da je sustav navodnjavanja doživio veliki fijasko, piše Večernji list.

O tome zašto ono teško prolazi mnogo govori i primjer Međimurske županije, jedne od najrazvijenijih. Od triju sustava u koje je uloženo oko 98 milijuna kuna, ondje je otvoren samo jedan, vrijedan oko 28 milijuna kuna, no ni njime se nitko ne koristi.

Županija raspolaže s 44.416 hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za navodnjavanje, od čega visoki potencijal ima 37.400 hektara, više od 84 posto. Vodom za navodnjavanje moguće se koristiti iz triju izvorišta – rijeke Drave, podzemnih voda i brdske akumulacije u gornjem Međimurju. Na rijeci Dravi izgrađena su i dva akumulacijska jezera. Županija je još 2005. donijela odluku o pilot-projektu na oko 250 hektara koji je svečano otvoren 2011., no u funkciji nije od 2016. jer se poljoprivredni proizvođači ne žele na njega priključiti.

Unutar sustava za navodnjavanje nalazi se 65 posto državnog poljoprivrednog zemljišta čiji su se zakupci ugovorom o zakupu obvezali da će se priključiti na sustav za navodnjavanje, no nisu ispoštovali ugovornu obvezu, a Županija nema ovlasti natjerati ih na to. Poljoprivrednicima nije problem bila cijena naknade, već nesređeno stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda, prekomjerni uvoz i nesigurni plasman, a kao jedan od većih problema istaknuli su sustavno uništavanje dijelova sustava navodnjavanja i krađe poljoprivrednih proizvoda.

Osim toga, sustav je većim dijelom izgrađen na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup stočarima koji nemaju interes za priključenje na sustav, a ono malo ozbiljnih proizvođača povrća koji su tražili zakup državnog zemljišta nisu prošli na natječaju. Ostalima za pšenicu i kukuruz navodnjavanje, rekli su, ne treba. Dio poljoprivrednika koji se bavio uzgojem povrća u međuvremenu je prodao zemljište.

I tako je sustav na tom pilot-području “zamrznut” i čeka korisnike. Za drugi sustav u Prelogu također nema zainteresiranih, pa se od njega zasad odustalo, a treći u Belici ide sporo. Da bi se prišlo izgradnji sustava, uvjet je da posjednici 70 posto poljoprivrednih površina potpišu predugovore o korištenju sustava na rok od pet godina od stavljanja u funkciju.