Na aktualnom satu 14. sjednice Županijske skupštine KZŽ, među najistaknutijim temama ponovno se našao problem stare zagorske magistrale koju je u više navrata, pa tako i ovog puta, pokrenuo gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić, ali i kolinje za koje se strahuje da će jednostavno postati preskupo zbog velikih problema koje je u Hrvatsku dovela svinjska kuga.
Stara zagorska
– Svi znamo državnu cestu D1, našu staru zagorsku. U posljednjih 10 godina u prosjeku imamo 27,8 sudara, jedna osoba pogine, imamo 4,6 osoba koje su teško ozlijeđene i 16,2 koje su lakše ozlijeđene. Smatram da moramo riješiti taj problem. Krenuli smo u inicijativu, bili smo na sastanku, nažalost nije se ništa konkretno napravilo, barem da je vidljivo. Smatram da treba pozvati još jednom sve ljude na sastanak da se proba taj problem trajno riješiti, a ako ne bude suradnje sa Zagrebačke strane, smatram da moramo barem riješiti našu stranu koja je kraća. Negdje je oko pet kilometara. Zašto to govorim? Ove godine imamo već 32 sudara, godina još nije gotova i to je već sad pet sudara više nego lani. U tih 32 sudara imamo 10 teško ozlijeđenih. Lani smo imali pet teško ozlijeđenih, ovaj puta 10, a lakše ozlijeđenih imamo 18 dok je lani bilo osam – istaknuo je gradonačelnik Oroslavja Šimunić.
– Izađimo van granica Hrvatske, na autocestama se svi drže ograničenja. Svi znaju da su postavljeni radari i kamere i nitko ne divlja, niti naši vozači, a kamoli domaći. Ja pozivam da mi napravimo te kamere pa da vidimo hoće li se smanjiti broj prometnih nesreća i hoće li se povećati sigurnost. Neka prometni stručnjaci kažu treba li se negdje povećati brzina, odnosno, treba li se ona negdje smanjiti. Ja u to ne ulazim – dodao je Šimunić.
– Ono što govori Europa, tamo gdje su postavljeni radari i kamere, jednostavno se poštuju prometna ograničenja. Tako da apeliram, ako nas zagrebačka strana ne želi slušati, ako nas država ne želi slušati, idemo mi u Zagorju riješiti problem makar na tih pet kilometara. Još jedan podatak, lani su na tih pet kilometara bile četiri prometne nesreće, ove godine do sada ih je već osam. Naravno tu vjerojatno doprinosi i to što je cesta u lošem stanju, ali idemo mi sa svoje strane napraviti ono što možemo. Još bi pozvao, pošto smo već imali takve sastanke i nije bilo lijepih reakcija, da mi svejedno planiramo u sljedećoj godini u proračunu za postavljanje takvih kamera, pa ako ne bude nikakvih rezultata, da mi, Grad Oroslavje, u suradnji sa Krapinsko – zagorskom županijom, postavimo jednu kameru – odlučno je izložio svoj stav Šimunić.
Župan Željko Kolar odgovorio je da bi taj problem bio već riješen da je u nadležnosti Županije, ali nije.
– Prije svega, mene zabrinjava kvaliteta ceste. Ovih pet kilometara koji su na našoj strani su u ozbiljnije lošijem stanju nego onaj dio ceste koji je u Zagrebačkoj županiji. Mi znamo kako je to bilo po završetku radova, u kakvom stanju je bila tvrtka koja je izvodila radove i vjerojatno to ima nekih posljedica koje su vezane za to. Međutim, mi smo imali dva sastanka i s Ministarstvom unutrašnjih poslova i sa Zagrebačkom županijom, nadležnim ministarstvom i s Hrvatskim cestama. Sa svima onima koji su relevantni sugovornici da bi riješili taj problem. Načelno smo se usuglasili što je potrebno napraviti i bilo nam je rečeno da čak mi ni ne trebamo sufinancirati taj dio jer da to oni imaju u planu i programu. Ono što najmanje možemo napraviti je da ćemo ponovo pozvati u 10 mjesecu sve aktere tog sastanaka da ponovo sjednemo i da vidimo što možemo napraviti. Mi smo spremni sufinancirati bilo koje rješenje koje se ponudi, a to smo rekli i na prvom sastanku – odgovorio je Kolar, pa dodao:
– Interesantno je to da je prosječno u Sloveniji brzina kroz naseljena područja 20 kilometara veća nego u Hrvatskoj. Prema tome, očigledno nije samo brzina problem onoga što nam se događa. Mi smo već nekoliko puta za pojedine dionice ceste išli prema nadležnim tijelima da analiziraju prometne znakove koji reguliraju brzinu prometa. Prometni stručnjaci, ljudi koji su u toj branši, su rekli da je ta cesta opasnija dok se vozi sporije nego brže. Ja nisam stručnjak za to pa ne mogu donositi odluke, međutim, ako jedan dio struke kaže tako, dalje možemo to razmotriti. Prema tome nastaviti ćemo s tom inicijativom. Ja preuzimam obavezu da u sljedećih 15-ak dana organiziramo ponovo taj sastanak i da još jedanput s partnerima sjednemo i pokušamo riješiti taj problem. Nadam se da ćemo sljedeći tjedan, zbog jednog drugog projekta, imati sastanak s direktorom Hrvatskih cesta, pa da ćemo onda pokušati izdogovarati da se u sljedećoj proračunskoj godini napravi sanacija ovih pet kilometara ceste koja je na području Krapinsko – zagorske županije jer ona je vidljivo oštećena i sigurno da je sigurnost prometa tu ugrožena – rekao je Kolar.
Kolinje
Županijski vijećnik Davor Kljak (Reformisti) se, u skladu sa situacijom koja u državi po tom pitanju nije dobra, pitao hoće li Zagorci imati kolinje ove i iduće godine.
– Većina obiteljskih gospodarstava ima drugu kategoriju sigurnosti, a država je donijela skup mjera koje treba provoditi. Te mjere bitne su za očuvanje zdravlja i toga smo svjesni. Međutim one kompliciraju situaciju, poskupljuju proizvodnju i klanje. Primjerice, u gospodarstvo koje ima drugu kategoriju treba najprije doći veterinar i napraviti inspekciju svih životinja na gospodarstvu, naplatiti inspekciju svih životinja i donijeti odluku da se može ili ne može obaviti klanje. Takvim će se pristupom uništiti stariji i siromašni, nemoćni i oni koji rade iz tradicije. Apeliram na gradove i općine, Županiju i druge, da sudjeluju u troškovima koji su nenormalno narasli – istaknuo je Kljak.
Župan Željko Kolar odgovorio je da to svakako jest problem, ali i da je pozitivno da svinjska kuga zasad nije zabilježena u Krapinsko – zagorskoj županiji.
– Ona je sada zaustavljena i poljoprivrednike u Slavoniji je koštala oko 19.000 svinja za koje, prema informacijama, je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo kompenzacijske mjere. Možemo li zatražiti od Ministarstva kompenzacijske mjere da pokriju troškove inspektorata? Možemo! Možemo li mi kao Županija sufinancirati izlazak inspekcije na teren za svako klanje u privatnom aranžmanu? Nisam siguran. Postavlja se pitanje što je s onim ljudima koji nemaju OPG i gospodarstvo? Kako ćemo njima pokrivati troškove? To je pitanje koje treba usuglasiti s nadležnim ministarstvom i pravnicima. Na vaš upit predlažem da idemo prema inicijativi prema Ministarstvu poljoprivrede postoji li mogućnost da se troškovi inspekcije pokrivaju iz kompenzacijskih i sličnih mjera koje je Ministarstvo napravilo za Slavoniju, a kada dobijemo odgovor na to i ako će tražiti našu participaciju u tome, mi ćemo se uključiti. Ako pak kažu da nije moguće, sazvat ćemo Odbor za poljoprivredu i tamo raspraviti problem i pokušati naći adekvatno rješenje – odgovorio je Kolar.
Vijećnik Domovinskog pokreta Marijan Tupek skrenuo je pozornost na problematiku izuzetno zavojite ceste između Svetog Mateja i Laza Bistričkog gdje zbog male širine nije moguće prometovanje više vozila. Slikovito je to oprimjerio školskom djecom koja u zimskim uvjetima moraju ići pješice do lokacije gdje se može okrenuti autobus.
– Na toj cesti postoji još i problem veće važnosti, a to je priključna cesta na državnu koja se izmijenila tijekom rekonstrukcije ceste između Marije Bistrice i Kašine. Prilikom ulaska na cestu autobusi ne mogu skrenuti na glavnu cestu jer moraju ulaziti na privatni posjed, a tamo je i sam vlasnik postavio ograničenja. Potrebno je cjelovito rješenje. Hoće li ga Županija sama financirati ili je potrebna koalicija s državnim cestama ili pomoću projekata te u kojem vremenskom okviru to može biti napravljeno – uputio je pitanje vijećnik Tupek.
Župan Kolar kazao je kako je upoznat sa spomenutim problemom.
– Prema informacija upravitelja ŽUC-a Stjepana Sirovca, problematičan ‘S’ zavoj je širine pet metara, a kako bi se mogla mimoići dva autobusa, treba biti širok minimalno 7,5 metara. Ono što mi je još rečeno iz ŽUC-a, ako se riješe imovinsko pravni odnosi, mi možemo ući u tu investiciju čisto iz sigurnosti prometa. Krenulo se u izradu dokumentacije i sljedeće godine bi trebali krenuti s radovima bez problema. Govorimo o onom djelu koji se nalazi na županijskoj cesti, a hoće li biti potrebe za radovima na državnoj cesti, onda suradnju s kolegama iz Hrvatskim cesta također preuzima upravitelj Sirovac – odgovorio je župan Kolar.
Pomoćnici u nastavi
Vijećnik Romeo Vincelj ponovno je aktualizirao temu pomoćnika u nastavi, odnosno njihovog statusa.
– Svi znamo da oni godinama rade za niske satnice, a materijalna prava nisu im sustavno riješena, već ovise o odlukama lokalnih vlasti koje ih financiraju. Nezadovoljni su svojim statusom. Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je i donošenje pravilnika kojim će se odrediti svi bitni parametri vezani za pomoćnike u nastavi. Međutim, očito će i dalje država prebaciti teret odgovornosti i financiranje na županije, gradove i općine. Hoćemo li mi za to biti spremni? Imamo li mogućnost da u okviru svojih proračuna osiguramo dodatna sredstva kao što smo to učinili u 2022. godini u svrhu povećanja plaća pomoćnika u nastavi? Također, odmah pozivam da im se u ovoj školskoj godini kroz proračun osiguraju sredstva za isplatu Dara za djecu na što nisu dosad imali pravo, a drugi djelatnici u osnovnim i srednjim školama imaju to pravo i primaju 132,73 eura – rekao je Vincelj.
Odgovorila mu je dožupanica Jasna Petek koje je istaknula kako je ova tema aktualna iz godine u godinu.
– Za ovu godinu su predviđena veća sredstva koja se tiču plaća pomoćnika u nastavi koje osiguravamo iz tri izvora – putem projekta, putem prijave udruga te sufinanciranje Županije i jedinica lokalne samouprave. Učinili smo nekoliko iskoraka, povećali smo plaće u samoj prijavi projekta ‘Baltazar’ sukladno onom iznosu koje su imale udruge kako ne bi radili razliku između pomoćnika. Zatim, razgovarali smo s općinama i gradovima da sufinanciramo prvog pomoćnika u 100 postotnom iznosu, a ako se radi o drugim, trećim ili svakom daljnjem, da sufinanciramo po principu 50 – 50 za što su se svi složili. U proračunu je osigurano preko 350.000 eura, što je naš udio povećan i za dodatne pomoćnike. To je ono što mi možemo. No i dalje ostaje onaj dio priče s nacionalne razine donošenja Zakona pa onda imamo problem u realizaciji prava određenih skupina, pa tako i pomoćnika – kazala je zamjenica župana Petek na što se nadovezao župan Kolar:
– Ono što mogu reći jest da ni jedno dijete neće ostati bez pomoćnika, a ako koja jedinica lokalne samouprave zbog bilo kojeg razloga neće moći osigurati sredstva, osigurat ćemo mi iz županijskog proračuna – poručio je Kolar dodavši kako bez udruga ne bi bilo moguće financiranje pomoćnika samo putem natječaja jer je broj za Županiju limitiran na samo 80 pomoćnika.
Vijećnica Ana Kruhak podsjetila je da je KZŽ partner Općini Lobor u izgradnji Centra za starije osobe koji će, uz brojne usluge, nuditi i smještaj za 93 osobe, ali svejedno neće u potpunosti zadovoljiti potrebe županije za smještajem starijih osoba. Kruhak je zanimalo postoji li ideja na razini Županije za domom za starije te priprema li se gradnja centra palijativne skrbi, a za što postoji velika potreba.
Smještaj za starije
Dožupanica Jasna Petek složila se da je pitanje vrlo aktualno te izvijestila da je 20 posto zagorskog stanovništva upravo stanovništvo treće životne dobi.
– Ono što mnoge županije imaju, mi nemamo, a to su decentralizirani domovi kojima su osnivači županije ili neki veći gradova. Mi to nemamo, niti smo ga imali, ali imamo određeni broj, oko 100, osoba koje se mogu smjestiti u privatne domove putem centara za socijalnu skrb. Naravno da je to jako malo. Velike zahvale Općini Lobor koja je pokazala interes. Mi smo im obvezujući partner što znači da smo se mi u projektu morali obvezati na njegovu održivost. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da je kapacitet nije dostatan. Mi imamo puno obiteljskih domova i obitelji koje se bave tim poslom. Međutim, i ti domovi trebaju prijeći ili u ustanove ili se ugasiti, a tu ćemo isto imati određena proširenja i to je već u tijeku. Ostaje pitanje daljnjih potreba. U budućnosti će sigurno trebati kontaktirati Europski socijalni fond te ostale nacionalne fondove po tom pitanju – rekla je Petek, pa nastavila o palijativnoj skrbi:
– Mi smo u pregovorima s Domom zdravlja jer se u sastavu Doma zdravlja stacionarno može pružiti usluga palijativne skrbi. Tražili smo prostor i ima nekoliko odgovarajućih prostora, međutim, da bi to bilo zaista kvalitetno, to je pitanje na kojem još trebamo raditi – dodala je Petek.
Župan Kolar požalio se da je koncept javnih poziva po pitanju domova za starije takav da se županije ne mogu javiti na natječaj, već se mogu javiti samo jedinice lokalne samouprave, uz supotpis županije.
– Smatram da to nije logički. Sva sreća, imali smo dvije općine koje su o tome razmišljale i Lobor se javio. To će Županiju u prijelaznom razdoblju koštati 500.000 eura godišnje u razdoblju od pet godina. To je naš doprinos održivosti doma. Županije koje imaju domove su ih naslijedile od države, mi ih nismo imali. Ako me pitate trebamo li ih graditi, moj odgovor je ne! Trebamo li biti partner i sufinancirati takve projekte, apsolutno da! Isto tako, treba odrediti i jasne kriterije subvencije jer smo vidjeli da se iznosi od županije do županije jako razlikuju – rekao je Kolar.
