Prijatelji životinja svojim komentarima na aktualnoj javnoj raspravi istaknuli su pozitivne pomake u Pravilniku o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja.
-Novi Pravilnik donosi niz preventivnih mjera kojima je cilj zaštititi pse i ljude te onemogućiti zloupotrebu i zlostavljanje pasa na osnovi pasmine. Detaljnije se reguliraju obaveze posjednika pasa određenih pasmina i njihovih križanaca iz nekontroliranog uzgoja kako bi se spriječili neželjeni štenci velikih pasmina, ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve – pojašnjavaju iz Prijatelja životinja, dodajući da Hrvatska ima velike probleme s neodgovornim skrbnicima, nekontroliranim razmnožavanjem većih pasmina i borbama pasa, kojima je nužna pomoć.
Nekontrolirani uzgoj
Prijedlog Pravilnika propisuje da je opasan pas onaj koji je bez povoda napao i nanio tjelesne ozljede ugrizom čovjeku ili ga usmrtio, ili koji je drugoga psa teško tjelesno ozlijedio ili usmrtio, ili koji je uzgajan/obučavan za borbe pasa ili je zatečen u organiziranoj borbi s drugim psom. Psi u tipu pasmine terijer tipa bull iz nekontroliranog uzgoja uvršteni su u moguće opasne pse. I jedni i drugi moraju se kastrirati i proći školovanje i test socijalizacije. Za njihovo držanje posjednik mora biti stariji od 21 godinu, protiv njega se ne smije voditi postupak za teška kaznena djela i ne smije biti pravomoćno kažnjen za prekršaj iz područja zaštite životinja i drugih zakona koji propisuju prekršaje s elementima nasilja, zatim ne smiju postojati druge okolnosti koje ukazuju da bi pas mogao biti zlouporabljen kao što su prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga, agresivno ponašanje i drugo.
Novost je što za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja, njihovi skrbnici moraju kao preventivnu mjeru osigurati kastraciju psa. Riječ je o psima koji zbog svojih genetskih predispozicija, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa, a u najvećem dijelu europskog zakonodavstva proglašavaju ih opasnima jer su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom.
-Navođenjem određenih pasmina u Pravilniku ne stigmatiziraju se psi tih pasmina, već ih se štiti od zloupotrebe. Odredbe Pravilnika služe prevenciji propisujući minimum uvjeta koje trebaju ispuniti osobe koje žele držati pse u tipu nekih pasmina koje su žrtve borbi pasa ili ih koriste za zaštitu osoba na neadekvatan način ili zbog snage ugriza mogu ugroziti ljude i druge pse. Kastracija pasa u tipu pasmine terijer tipa bull, koji se najčešće koriste za borbe pasa, pomaže tim psima jer kastrirane pse ne koriste za borbu, a inače se ne bi smjeli uzgajati niti prodavati. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legla pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji se mogu naći u krivim rukama i na ulici, a ako završe u skloništu, teško se udomljavaju. Preventivne mjere ne štete psu, već mu pomažu jer ako nekoga napadne i ugrize, ne čeka ga ništa dobro, a mogu spriječiti napad na čovjeka ili na životinju – kažu Prijatelji životinja.
Ističu da se sve mjere u Pravilniku odnose na pse iz nekontroliranog Uzgoja, pa preventivne odredbe Prijedloga Pravilnika štite ne samo sigurnost ljudi nego i navedene pasmine. U slučaju ugriza i napada psa na čovjeka ili životinju uvijek je odgovornost na skrbniku, a ne na psu. Zakonodavac stoga propisuje skrbnicima minimalne uvjete držanja određenih pasmina, čime izravno potiče odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasa. Naime, česte su situacije da terijere tipa bull i pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga, što rezultira napadima na ljude i druge pse, ili ih pak zloupotrebljavaju za borbe pasa osobe koje su mahom već počinile prekršajna i kaznena djela.
Ispravak nepravde
Prijatelji životinja istaknuli su da je važan pozitivan pomak u novom Pravilniku odredba da ako skrbnik odbije dovesti psa iz kategorije opasnog ili moguće opasnog psa na školovanje ili polaganje testa, taj pas smješta se u sklonište za životinje ili se udomi, dok još uvijek aktualni Pravilnik propisuje da se pas u tom slučaju usmrćuje. Time se ispravlja velika nelogičnost i nepravda jer su psi dosad plaćali životom nemar i neodgovornost svojih skrbnika. Također, pohvalno je što je i dalje zabranjeno oglašavanje i reklamiranje opasnih i moguće opasnih pasa, ali uz izuzetak skloništa koja će sada moći, nakon provedenih mjera propisanih novim Pravilnikom, oglašavati te pse radi udomljavanja.
-Preventivne odredbe Prijedloga Pravilnika pomažu psima određenih pasmina koje treba zaštititi i jedini su mehanizam kontrole nekontroliranih legla. Pozivamo sve da na www.prijatelji-zivotinja.hr pročitaju našu detaljnu argumentaciju i da na javnoj raspravi koja traje do 26. kolovoza podrže zaštitu i ljudi i pasa koje jedino loše postupanje čovjeka može učiniti opasnima – zaključuju Prijatelji životinja.