Ususret Međunarodnom danu žena, kojim se slave dostignuća pripadnica ljepšeg spola, u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici su istražili kakvo je stanje u modernom hrvatskom vatrogastvu. Jesu li vatrogaskinje postale uobičajene u vatrogasnim redovima ili još uvijek nailaze na prepreke i psihološke barijere?
Sveukupno u Hrvatskoj djeluje oko 150 tisuća vatrogasaca. Brojka je to koja uključuje muškarce, žene, ali i vatrogasnu mladež te vatrogasni podmladak. U okviru tih brojki nalazi se oko 20 posto žena, s tendencijom porasta u proteklih nekoliko godina. Gledajući omjer brojki, vidljivo je kako je veći broj žena uključen u vatrogastvo na kontinentu, u odnosu na priobalje. Najviše se ističe Sisačko – moslavačka županija, koja ima čak 30,9 posto žena unutar svojeg korpusa vatrogastva. Slijedi ih Međimurska županija s 29 posto, dok u Virovitičko – podravskoj županiji ima 27,68 posto žena. Na priobalju je najveći broj žena uključen u vatrogastvo u Splitsko – dalmatinskoj županiji, 12 posto, dok ih je najmanje u Zadarskoj, tek 1,4 posto.
Susjedne zemlje
Krovna kuća svjetskog vatrogastva, Međunarodni tehnički odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara (CTIF), u svojoj Svjetskoj požarnoj statistici, uz čitavu lepezu drugih podataka, iznosi i izuzetno važne podatke o udjelu žena unutar operativnog vatrogastva za čak 32 zemlje članice organizacije. U ukupnom broju vatrogasaca u zemljama članicama, žene sudjeluju s 8 posto.
Posebno su zanimljivi podaci zemalja u okolici. CTIF u svojoj Svjetskoj požarnoj statistici za 2017. godinu (World Fire Statistics Magazine issue no. 22, 2017) iznosi kako u susjednoj Srbiji žene u operativnom vatrogastvu kotiraju s tek 2 posto. Slovenija je nešto razvijenija po pitanju udjela žena, pa tako žene čine 11 posto slovenskog vatrogastva, dok mađarski korpus operativnog vatrogastva u svojoj populaciji uključuje tek 2,3 posto žena. Hrvatska, s druge strane, relativno dobro kotira u odnosu na susjedstvo, s obzirom na to da prema podacima VATROneta, hrvatsko operativno vatrogastvo čini oko 8 posto žena. Od zemalja gdje udio žena nadilazi prosjek, ističu se Slovačka s čak 17 posto, Rusija s 13 posto, Poljska s 26,5 posto te gore spomenuta Slovenija. Dakle, možemo zaključiti kako je Hrvatska u zlatnoj sredini po broju žena u operativnom vatrogastvu, u odnosu na susjedne zemlje.
Iskustva vatrogaskinja
No, ono što ove brojke pokazuju je kako žene još uvijek puno manje sudjeluju u odlascima na intervencije, što je ključni dio vatrogasnog posla i bez takve uključenosti nije zahvalno pričati o rušenju rodnih barijera. Također, pitanje infrastrukture još uvijek je problematično s obzirom na to da u javnim postrojbama nedostaju spavaonice i sanitarni čvorovi koji bi bili adekvatni za kolegice u vatrogastvu.
A da put do zapošljavanja u javnoj vatrogasnoj postrojbi nije lak, svjedoči i Jasmina Kadija, koja je protekle tri godine zaposlena u JVP-u Grada Zagreba.
– Prijavila sam se na natječaj po tko zna koji put bez ikakvih očekivanja. Na kraju sam bila treća na listi, a bilo je više od 260 prijavljenih. Bilo nas je osam prijavljenih kandidatkinja, a ja sam jedina koja je uopće prošla sve segmente testiranja. Danas mogu samo reći da sam sretna što radim tu gdje radim – kaže Jasmina, koja ima i diplomu Arhitektonskog fakulteta, ali ljubav prema vatrogastvu bila je jača. – Svim ženama koje žele raditi kao profesionalne vatrogaskinje, poručila bih da ne odustaju od svojih snova jer im to nitko ne može oduzeti – kaže ova vatrogaskinja.
A Hrvatska od prošle godine ima i prvu županijsku vatrogasnu zapovjednicu, Mateju Fras. Ona se slaže s time da se žene trebaju ponekad dvostruko više truditi kako bi dokazale da su stručne u obavljanju svojeg posla.
– No, to jednim dijelom smatram i prednošću jer tada dajemo od sebe, najviše što možemo, što je i vidljivo u kvaliteti obavljanja našeg posla – kaže Mateja.
Ona ističe i kako su danas predrasude minimalne, čemu u prilog ide i činjenica da unutar vatrogasnih postrojbi i operativnog članstva ima dosta žena koje djeluju i izlaze na intervencije.
– I vatrogasna oprema koju koristimo na intervencijama nije jednaka kao ona koja se koristila prije 50-ak godina te za nju više nije potrebna fizička snaga. Osim svega navedenog, na samim intervencijama postoji mnogo situacija unutar kojih je, zbog psihološkog aspekta, potrebniji ženski pristup. Naši kolege su to i primijetili te smatram da u ovim novijim i mlađim generacijama tih predrasuda više nema – zaključuje zapovjednica Fras.
Iz HVZ-a stoga zaključuju kako je primjetan napredak u zanimanjima koja su se donedavno stereotipno smatrala muškim zanimanjima.
– Taj napredak prvenstveno možemo zahvaliti ženama koje svakodnevno dokazuju kako su one jednako dobre u obavljanju svih zadaća koje takvi poslovi od njih zahtijevaju. Poštovane žene, sretan vam Dan žena! – poručuju članovi Hrvatske vatrogasne zajednice.
