Delegacija Primorsko – goranske županije, koju su činili župan Zlatko Komadina i njegovi zamjenici Marina Medarić i Vojko Braut, ravnatelj “Thalassotherapije” Opatija Viktor Peršić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za regionalni razvoj i upravljanje projektima Ljudevit Krpan te privremeni pročelnik za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Mladen Brajan, u srijedu je posjetila Krapinsko – zagorsku županiju.
Dočekali su ih krapinsko – zagorski župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek, sa svojim suradnicima te su zajedno obišli Poslovno – tehnološki inkubator u Krapini, točnije, Centar za robotiku.
Župan Kolar je kazao da su delegacije na neki način nastavile razgovore i suradnju koja postoji dugi niz godina, preko Zajednica županija i direktno.
– Otvorili smo niz tema, a vezane su uz izazove koji su pred nama u budućem razdoblju. To je prije svega nova financijska omotnica i mehanizam za oporavak i otpornost. Nažalost, došli smo do zaključka da su županije ponovno u budućem financijskom razdoblju ostale bez direktnog financiranja svojih projekata. Primjerice, za razliku od sjedišta županija, koja će imati svoj ITU mehanizam i gdje će moći direktno preko njega financirati svoje projekte, za Županije takva mogućnost nije predviđena. Smatramo da to nije dobro i već sam to predložio na prošlom sastanku Vlade i župana, a ponovio ponovno u petak na koordinaciji u Zaprešiću, da bilo poželjno i korektno, zbog jednomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske i zbog velikog broja projekata koje županije imaju pripremljene, da se barem jedan veliki kapitalni strateški projekt, direktno financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što znači u stopostotnom iznosu. Razgovarali smo kako poboljšati i samo funkcioniranje Županije te kako još dodatno raditi na spajanju naših poduzetnika, obrtnika i gospodarstvenika, koje su to niše gdje ih još možemo spojiti kako bi zajednički nastupali na trećem tržištu – otkrio je Kolar, pa se još jednom osvrnuo na izmjenu i dopunu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, po kojem se, kaže, predviđa potpuna centralizacija zdravstvenog sustava.
Napomenuo je da se ne slaže da država preuzme osnivačka prava nad Općom bolnicom Zabok i obje Specijalne bolnice, Zavodom za hitnu medicinu i Zavodom za javno zdravstvo jer smatra da je to suprotno Ustavu Republike Hrvatske.
Privatizacija?
– Ustav kaže da je jedna od osnovnih zadaća županija voditi brigu o zdravstvu, a i Zakon o lokalnoj i regionalnog samoupravi također definira koje su ovlasti županije, a to je, među ostalim, i zdravstvo. Znamo da su ovi problemi u kojima se zdravstvene ustanove nalaze, upravo proizašli iz lošeg funkcioniranja centralne vlasti. Da je to bilo u našoj nadležnosti, sigurno si ni kolega Komadina ni ja ne bismo mogli priuštiti da povećamo plaće djelatnicima za šest, osam ili 12 posto i osiguramo sredstva samo za dva ili četiri posto. Mi smo u naše zdravstvene ustanove uložili doslovce na stotine milijuna kuna, kako bi one dobro i pozitivno poslovale i sve osim Opće bolnice Zabok, do pojave koronavirusa, poslovale su pozitivno. Zanima me koji je razlog zbog čega se povlači taj potez i stoji li iza tog grubog centraliziranja zdravstva u Republici Hrvatskoj možda i neka privatizacija specijalnih bolnica. Uvodi li se to na neka mala vrata? Mislim da je prije nego što se krenulo u jednu takvu priču, ministar zdravstva trebao izaći pred ljude i reći zbog čega to radi i koji je krajnji cilj. Iz iskustva, sve ono što je bilo strogo centralizirano, u uslugama je bilo loše. Sve ono što su županije preuzele od centralne vlasti, napravili smo da je bolje. Brže, efikasnije, bliže građanima koji trebaju našu uslugu. Nadam se da će, bez obzira na prijedlog zakona, biti dovoljno pameti da se to neće raditi. Da treba napraviti reda u zdravstvenom sustavu, naravno da treba, ali taj put sigurno nije centralizacija zdravstvenog sustava i ne može onaj koji je napravio problem, u principu taj problem rješavati, a pogotovo ne tamo gdje dobro funkcionira sustav, a to su županijski zavodi za hitnu medicinu i za javno zdravstvo te naše specijalne bolnice. Dva najbolja primjera su Primorsko – goranska i Krapinsko – zagorska županija, koje su najjače u pogledu medicinske rehabilitacije i zdravstvenog turizma, a sve ono što smo u zadnjih 20-ak godina stvarali i dizali na jedan europski nivo, sada bi trebalo ući u ruke onih koji su pokazali da ne znaju upravljati sustavom, o čemu najbolje svjedoči poslovanje općih bolnica – rekao je Kolar, pa dodao da je s delegacijom Primorsko – goranske županije dogovoren niz konkretnih projekata suradnje, a protiv centralizacije zdravstvenog sustava će se zajedno boriti.
Na njega se nadovezao i primorsko – goranski župan Zlatko Komadina.
– Valjda žele dokazati kako ne znaju upravljati državnim sustavom i da tako onda neće znati upravljati ni dosadašnjim županijskim sustavom, ili je u igri prodaja našeg lječilišta. Naime, od kada smo prvi preuzeli osnivačka prava 1993. godine u zdravstvu, samo je naša županije uložila preko pola milijarde kuna, istina, decentraliziranih sredstava, ali i poreza. Od zapuštenih institucija stvorili smo respektabilne specijalne bolnice i sve druge institucije, tako da se upravo Krapinsko – zagorska županija i Primorsko – goranska županija s našim terapijama i vašim toplicama izmjenjuju u kvaliteti i dobivanju državnih nagrada i u turizmu i u zdravstvu – poručio je Komadina, pa dodao kako se ipak duboko nada da će predlagači ponovno pročitati Ustav Republike Hrvatske i Zakon o lokalnoj samoupravi.
– Puna su im usta da se treba sve decentralizirati, a sve što se trenutno zbiva u Hrvatskoj je teška centralizacija. Također se događa i centralizacija fondova Europske unije. Po ovim mehanizmima koje je kolega Kolar govorio, tu vi ne znate koliko ćete sredstava dobiti pa da onda izaberete projekte koje ćete financirati i koje ćete raditi, nego morate potrošiti novac, projekte slati u Ministarstvo da netko tamo odluči hoće li vam proći ili neće. Niti je decentralizacije EU fondova, niti je decentralizacija zdravstva. Sve što država u zadnje vrijeme radi, doslovno je centralizacija, tako da je onaj odnos od 10:1 koji je nekada bio, sada još i gori. Od 10 kuna javnog novca, mi pomalo spadamo čak i ispod jedne kune, a nekada smo bili jedna i pol, čak prema dvije smo se kretali. Međutim, ovi će naši predlagači morati dobro pojasniti što su htjeli s ovim izmjenama zakona – zaključio je Komadina, pa istaknuo kako u Krapinsko – zagorskoj županiji postoje primjeri dobre prakse u poduzetništvu, inovatorstvu, školstvu i zdravstvu.
– Čestitam Kolaru na sjajnom vođenju županije – kazao je Komadina.
Premalo tržište
Na novinarsko pitanje u kojim bi to područjima dvije županije još mogle surađivati, Kolar je istaknuo zdravstveni turizam.
– Mi imamo svoj zdravstveni klaster, ali ima jedan bolji u Hrvatskoj, a to je zdravstveni klaster Primorsko – goranske županije i tu su nam njihova iskustva izuzetno bitna, s obzirom na to da je njihov broj pridruženih članova puno veći u odnosu na naš. Puno je hotelskih kuća i taj privatni sektor je još zastupljeniji nego je to kod nas. S druge strane, premalo smo tržište da bi svaki pojedinačno nastupali na potencijalnom europskom tržištu, pa smo dogovorili suradnju u smislu zajedničkog nastupa na drugim inovativnim tržištima, kako bismo privukli što veći broj ljudi koji ne samo da dolaze turistički u Republiku Hrvatsku, već oni koji žele doći na rehabilitaciju. Pokrivamo certifikatima različite zemlje i jedni drugima ćemo pomoći da steknemo one certifikate koje druga županija nema. To su konkretni primjeri dobre prakse i suradnje jer nismo jedni drugima konkurencija – pojasnio je Kolar, dok je Komadina spomenuo suradnju na promociji turističkih proizvoda u Rijeci, na “Danima Zagorja“, te izvrsnu suradnju dviju specijalnih bolnica – Krapinskih Toplica i “Thalassotherapije” Opatija.
– Dobili smo dosta dobrih ideja. Imate sjajne priče u smislu dječjeg proračuna, što je za nas bilo iznenađenje, pa ćemo se potruditi da imamo i mi neke dječje proračunske projekcije – otkrio je Komadina.
Uz župana Kolar, s članovima primorsko – goranske županije su se susreli pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i fondove EU Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec, voditeljica Ureda Turističke zajednice KZŽ Sanja Škrinjar, ravnatelj REGEA-e Julije Domac, ravnateljica ZARA-e Karolina Barilar, ravnateljica Poduzetničkog centra KZŽ Martina Jantol Županić te ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ Dijana Hršak. (vc, vh)
