Vezica od 200 do 250 grama košta 10-15 eura, koliko i 1,2 kilograma junećeg buta ili odojka ili pak dva kilograma svinjskog buta u obližnjim mesnicama. No da nema onih koji će za tu “divlju” delikatesu toliko izbrojati, cijene bi sigurno bile niže, objašnjavaju kumice na zagrebačkoj tržnici Dolac, piše Večernji list.  

Riječ je, naime, o prvim ovogodišnjim šparogama kojima su “ukrasile” svoje štandove. No tko misli kako se jedna vezica nabere poput blitve ili špinata za par minuta te da je ta vitaminska bomba i te kako precijenjena, može i sam nabijati kondiciju po dalmatinskom kamenjaru.  

Posao branja šparoga nije ni najmanje lak ni jednostavan. No možda je jedini koji u proteklom razdoblju nije “dotakla” inflacija s obzirom na to da je cijena kilograma i lani bila od 50 do 60 eura (nekadašnje 452 kune!), koliko i prosječan ručak za četveročlanu obitelj u osrednjem restoranu ili 8,5% minimalne neto plaće u Hrvatskoj. 

Tko ih je i kako brao, s dozvolom ili bez, na inspekcijama je da provjere, s obzirom na to da i za taj “korov” vrijede određena pravila. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu kako u Hrvatskoj za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (komercijalne svrhe) zavičajnih divljih vrsta koje je regulirano Zakonom o zaštiti prirode, Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Stručnom podlogom za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta 2024. – 2026., treba ishoditi dopuštenje njihova ministarstva. Na toj je listi, primjerice, veliki broj gljiva, mahovina, lišajeva, algi, sjemenjača, papratnjača, puževa, pijavica, člankonožaca, vodozemaca…, ali ne i divlja ili oštrolisna šparoga (Asparagus officinalis), što znači da za nju ne postoji obveza ishođenja dopuštenja za sakupljanje iz prirode. S druge strane, na listi se nalazi bljušt (Tamus communis), koji u Dalmaciji smatraju manje vrijednom vrstom šparoge, a zovu ga i kuka, bljušć, bruškandul, kukača ili kukovina – samonikla biljka iz porodice dioscoreaceae (bljuštovki) čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni. 

Kazne za sakupljanje bez dozvole iznose od 133 do 933 eura. – Dozvola koju izdaju Hrvatske šume d.o.o. odnosi se isključivo na šume i šumsko zemljište u vlasništvu RH kojim gospodare HŠ. Za sakupljanje plodova na privatnim zemljištima treba zatražiti dozvolu vlasnika. 

– Sakupljanje za komercijalne potrebe (prodaju) regulira se pak Ugovorom o sakupljanju.  Sakupljačima se za ubrane plodove izdaje popratnica za njih Hrvatskim šumama plaćaju naknadu ovisno o količini ubranih plodova. – Za sad nemamo informaciju da je neki pojedinac zatečen u sakupljanju plodova bez dozvole i da mu je izrečena kazna, a s obzirom na to da je ishođenje dozvola maksimalno pojednostavljeno, nadamo se da kazni neće ni biti – kazali su iz HŠ-a. 

Sezona šparoga, koje se još naziva i šparga, beluš, mekostruk, kalenac ili vilina metla, obično traje u ožujku i travnju. Proljetni su čistač organizma i delikatesa koja se može koristiti kuhana u vodi ili na pari, začinjena umacima, sirom ili jajima, kao dio variva, slanih pita, juha, čak i domaćeg kruha. Ipak, nije rijetkost da ih ljubitelji u Dalmaciji, zahvaljujući sve nepredvidljivim posljedicama klimatskih promjena, te samonikle biljke mogu naći i u jesenskim mjesecima.