U Hrvatskoj, uz sva ostala poskupljenja, rastu i cijene pogreba, one znatno variraju od regije do regije, a postupno se mijenja i način ukopa pokojnika jer je sve popularnije kremiranje, piše Prigorski list. 

Pogrebna oprema 

– U Zagrebu su cijene ispraćaja pokojnika posljednjih godina najviše rasle u segmentu pogrebne opreme, a sve je popularnije kremiranje koje je jeftinije od tradicionalnog ukopa – rekao je Hini Renato Habulin iz tvrtke za pogrebne usluge ‘Habulin’. 

Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju. Cijena kremiranja, doznaje se u Zagrebačkom holdingu, iznosi 146 eura, a tome treba dodati cijenu kontrolnog pregleda umrlog prije kremiranja od 21,4 eura. Uporaba rashladne komore po danu, takozvana ležarina, iznosi 16,4 eura. 

Josip Behin iz Koprivnice kaže da su cijene pogrebnih usluga u Podravini u zadnje vrijeme rasle u prosjeku 20 posto, a neki su pogrebnici poskupjeli i do 35 posto. 

Osnovni ispraćaj pokojnika koji je za života osigurao grobno mjesto Podravce stoji otprilike 1000 eura, a ovisno o specifičnim željama obitelji cijena može znatno porasti. Ispraćaj pokojnika na kremiranje je dosta skuplji jer cijenu povećava prijevoz preminule osobe i ekološki lijes. Ponekad cijena raste zbog ležarine, jer nerijetko se na kremaciju čeka i po nekoliko dana. Ipak, kremiranje na kraju može ispasti povoljnije jer je kazeta za polaganje urne dvostruko jeftinija od klasičnog grobnog mjesta u Koprivnici. 

Porast kremiranja 

– Kremiranje je u očitom porastu, ono se više ne tabuizira kao nekad – kaže Behina. U Koprivnici je sve popularnije, iako je još uvijek ispod 50 posto, no nekada je na 200 pokojnika samo jedan bio kremiran. 

Na brojnim ceremonijama kremiranja sudjeluju svećenici, koji se bez problema odazivaju na takve ispraćaje, ali njihova tijela, kao i tijela časnih sestara, kad im srce prestane kucati, polažu se isključivo u grob. 

Iz Varaždinske Biskupije ističu da je od 1963. godine stajalište Crkve da se kremiranje ne protivi kršćanskoj vjeri, ako odluka za to nije posljedica nijekanja kršćanskih dogmi, sektaškoga duha ili pak mržnje protiv katoličke vjere i Crkve. Prema učenju Crkve, pogrešan odnos prema vjeri ne odnosi se samo na motiv čina kremiranja, nego i na odnos prema zemaljskim ostacima pokojnika nakon spaljivanja. 

– Da bi se izbjegla svaka panteistička, naturalistička ili nihilistička dvosmislenost, nije dopušteno prosipati pepeo u zrak, na tlo ili u vodu, odnosno čuvati kremirani pepeo kao uspomenu na pokojnika, u komadima nakita ili drugim predmetima – navode iz Biskupije. 

Dakle, u slučaju da je pokojnik dopustio kremiranje i prosipanje vlastitog pepela u prirodi zbog razloga protivnih kršćanskoj vjeri, sprovod se mora uskratiti. 

Treća solucija 

Postoji još jedna solucija, a namijenjena je osobama koje pristanu da njihovo beživotno tijelo koristi razvoju medicine. 

Zagrebački Medicinski fakultet nudi opciju da nakon smrti tijelo pokojnika o svom trošku preuzme njihov Zavod na anatomiju – riječ je o plemenitom činu jer tijelo koriste za edukaciju studenata i liječnika. Nakon nekog vremena pokojnika se kremira, a urna polaže u novoizgrađenu grobnicu Zavoda za anatomiju na Krematoriju Mirogoj. 

Također, Medicinski fakultet omogućava i da se, po želji pokojnika, njegovo tijelo nakon izobrazbe studenata i liječnika vrati u obiteljsku grobnicu.