Potrošači na mukama

U Hrvatsku stižu uređaji lošije kvalitete. Jednako se kvare i brendirani i oni nepoznatih proizvođača

Objavljeno: 18.12.2023. zagorjeinternational

Ako ste do 2023. godine kupili neki uređaj, a ispostavilo se da je on neispravan, donijeli bi ga nazad u trgovinu gdje je kupljen, prijavili što ne valja pa dobili drugi, ali ispravan. Ili bi, ako takvog ne bi bilo na zalihama, zatražili povrat novca. Također, opcija je bila zatražiti zamjenski uređaj dok na ovom neispravnom ne bude popravljen kvar, piše Poslovni.hr.

Međutim, početkom 2023. godine na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o obveznim odnosima kojim je reklamacija neispravnog uređaja postala znatno stroža, a povrat novca ili dobivanje zamjenskog uređaja puno teže ostvarivo. Naime, ako je uređaj moguće popraviti, kupac više nema pravo birati želi li zamjenski proizvod ili popravak.

Izmjene Zakona

– Zakon je promijenjen kako bi se uređaji više popravljali, a manje bacali, ali trgovci lažno tvrde potrošačima da najprije moraju ići na servis jer tako stoji u novom zakonu. A to nije istina. Svi se prave nevješti, kao da nisu odgovorni, pa tvrde da će vam u ovlaštenom servisu reći hoćete li dobiti novi televizor ili povrat novca. Treba što hitnije tražiti od trgovca da uređaj uzmu nazad i vrate vam novac jer su prodavali uređaje koji su već tvornički bili neispravni ili ako je zbog neadekvatnog transporta došlo do kvara – rekao je za N1 Marko Paripović iz udruge za zaštitu potrošača Potrošački centar iz Rijeke. 

Čelnica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević kaže da su zakoni s područja zaštite potrošača dobri, ali samo dok ne krene njihova primjena.

– Zakon o obveznim odnosima promijenio se ove godine pa svi neispravni uređaji moraju ići na dijagnostiku i popravak. Mi smo predlagali da se za sve uređaje koji se pokvare u prvih osam dana nakon kupovine odmah dobije zamjenski uređaj. Ljudi kupe mobitel, dođu doma, stilta im se ekran pa ga moraju odnijeti na popravak koji potom traje tko zna koliko. U međuvremenu otplaćuju rate za taj mobitel, a ne mogu ga koristiti. Tako ne bi bilo da je prihvaćen naš prijedlog – govori Knežević te dodaje da je mišljenja da u Hrvatsku stiže roba najlošije kvalitete, bez obzira na marku i cijenu. 

Nismo educirani

– Jednako se kvare i uređaji poznatih brendova i “no name” uređaji. Jednako se kvari i ono što košta 5000 eura kao i ono od 50 eura. A svrha izmjene Zakona o obveznim odnosima bila je da se smanji elektronički otpad i da se uređaji što više popravljaju pa da se otvaraju i novi mali obrti za popravak. Međutim, to nije zaživjelo – dodala je Knežević.

Iz Potrošačkog centra smatraju da je dio problema i u nedovoljnoj educiranosti potrošača.

– Ljudi se ne žele educirati i od pasivnog postati aktivni potrošač. Ljudi traže rješenje tek kada se nađu u problemu. Mnogi potrošači se i ne žale zbog kršenja njihovih prava, a trgovci koriste takvu situaciju vodeći se onim “ako prođe – prođe”. Trgovci često ne izlaze u susret potrošačima i ponašaju se kao da o potrošačima ne ovisi njihovo poslovanje. A potrošačima se često ne da pisati prigovore niti voditi komunikaciju oko svojih prava – ističe Paripović. 

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba