Nakon kapitalnih infrastrukturnih projekata koji su provedeni posljednjih godina, kao što su to Pelješki most i tunel Učka, sad su konačno na dnevni red došle brze ceste kojima bi se trebala povezati županijska sjedišta na sjeveru Hrvatske. Upravo je tim povodom u ponedjeljak u Varaždinu održana konferencija Ceste Sjevera.

Održavanju same konferencije prisustvovao je izaslanik premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je primijetio kako su odgovorena najbitnija pitanja kod izgradnje cestovne infrastrukture. 

Brze ceste

– Danas smo u investicijskom ciklusu teškom približno 3,5 milijarde eura i to uglavnom u željezničku i cestovnu infrastrukturu. Ostaje nam gradnja brzih cesta na što će se najviše koncentrirati Hrvatske ceste i u tom smislu je ova današnja konferencija gdje smo govorili o izgradnji četiri brze ceste. To je brza cesta Varaždin – Krapina, za koju se župan Anđelko Stričak snažno zalaže, a za koju smo potpisali i ugovor za prvu fazu i to kreće za otprilike mjesec dana. Druga cesta je Vrbovec – Bjelovar – Virovitica koja je aktivna u svim svojim dionicama, ali imali smo određenih problema na početku i završetku radova koje smo riješili. Nadalje, brza cesta koja spaja Križevce i Koprivnicu koja je također aktivna u prvoj fazi dužine 7,5 kilometara prema Kloštru Vojakovačkom. Četvrta brza cesta je u Krapinsko – zagorskoj županiji, a spaja Zlatar Bistricu i Mariju Bistricu – rekao je ministar Butković te se dotaknuo i problematike obilaznica:

– Realizacijom tih brzih cesta i obilaznica u ovom dijelu Hrvatske mi smo nedavno imali i otvaranje obilaznice Novog Marofa, a prije nekoliko dana smo imali otvorenje radova na obilaznici Preloga. Za sve to skupa smo organizirali financijsku konstrukciju, što iz europskih sredstava koja će vrlo malo pratiti cestovnu infrastrukturu, a onda će Hrvatske ceste, uz pomoć državnog proračuna, ali i uz zaduženje, realizirati te brze ceste. Jako je bitno da postoji dobra suradnja sa županijama jer one su te koje trebaju kroz svoje prostorne planove odrediti trasu i pripremiti projekte koje kasnije Hrvatske ceste realiziraju te je bitna suradnju u rješavaju imovinsko pravnih odnosna na područjima općina i gradova. Kad udružimo snage i kada svi skupa radimo na istom cilju, onda je i realizacija jako dobra – poručio je ministar Butković dodajući kako će se u rebalansu proračuna ove godine oko 16 milijuna eura ravnomjerno raspodijeliti na sve ŽUC-ove tako da im se olakša njihovo funkcioniranje i realizacija projekata.    

Domaćin konferencije, varaždinski župan Anđelko Stričak, primijetio je da je jako dobro kada svi sa sjevera promišljaju o istoj temi.

– Zajednička tema je u ovom slučaju slučaju izgradnja mreže brzih cesta. Tim cestama želimo, kao prvo, spojiti županijska središta, a potom dati dodatni zamah našem gospodarstvu. Na području Varaždinske županije se nalazi 50 gospodarski zona. Sada opet rušimo rekorde. Naime, ove godine započinje investicijski ‘boom’ privatnog kapitala, preko 250 milijuna eura. Naravno da sve to treba pratiti i kvalitetna komunalna infrastruktura, a upravo ceste su tu nezaobilazne – kazao je župan Stričak te pritom istaknuo kako je ovo rekordna godina i u turizmu gdje se bilježi 16 posto više dolazaka.

Realizacija napreduje

Zadovoljstvo konferencijom nije krio ni predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

-Na određeni način pretresli smo situaciju i stanje projekata koji su definirani u sporazumu Vlade RH i pet županija sjeverozapadne Hrvatske. Mogu istaknuti zadovoljstvo i stanjem projekata s obzirom na to da su po svim tim pravcima projekti već u realizaciji u nekoj fazi, neki će biti vrlo skoro, a neki su u fazi nabave. Mogu se još jedanput u ime Hrvatskih cesta zahvaliti resornom ministarstvu, županijama te svim jedinicama lokalne samouprave kroz koje ti projekti prolaze na potpori u samoj pripremi, kako bi što prije započeli sa samim radovima – poručio je Škorić.

Važnosti dobre cestovne povezanosti svjestan je krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović koji je ovom prilikom podsjetio kako je prilikom gradnje autoceste Zagreb – Macelj, lokalna prometnica postala državna cesta. 

-Normalno da nam je to povezivanje izuzetno bitno. U pripremi je natječaj koji bi uskoro trebao biti raspisan za rekonstrukciju državne ceste D704 od Žutnice do Gorjaka, na studiji utjecaja na okoliš je izmještanje D206, državne ceste koja prolazi kroz sam grad Krapinu, a koja se spušta sa Zagorske magistrale te se spušta i prolazi pokraj OŠ Ljudevit Gaj i preko pruge u Bregovitu ulicu. Što se tiče, brze ceste Varaždin – Krapina, priča o toj cesti je krenula još 2009. godine o čemu postoje zapisnici gdje je Grad Krapina davao primjedbe na predloženu trasu kroz Šemnicu. Donijeli smo 2015. godine zaključak na Gradskom vijeću da se odabere sjeverna varijanta, iako su tad Hrvatske ceste uvjetovale da se u prostorni plan stavi ova varijanta kroz Šemnicu koja bi svakako narušila taj dio Zagorja. Mišljenja sam da je spoj na Đurmanec daleko najbolja varijanta koja će donijeti najviše efekte jer znamo da do Đurmanca ide Zagorska magistrala i na to se spaja cijeli gospodarski bazen – Hum na Sutli, Lupinjak, Macelj. Veselimo se kad će taj dio krenuti – poručio je krapinski gradonačelnik Gregurović.

Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je važnost željezničkog, ali i zračnog prometa.

-Prometna infrastruktura je temelj svakog gospodarskog i društvenog razvoja. Sjever Hrvatske prednjači upravo u tome. Treba otvoriti i pitanje željeznica i pitanje jednog regionalnog aerodroma, zračne luke. No, što se tiče Međimurja, potrebne su brze ceste koje će spajati gradove Čakovec i Varaždin, potrebne su obilaznice Murskog središta, Preloga i Čakovca, potrebno je jače ulagati u infrastrukturu s obzirom na granične prijelaze i ulaganje na autocestu u smislu obnove – rekao je župan Posavec navevši kako njom prolazi osam milijuna putnika na godišnjoj razini.  

Dožupanica Jasna Petek rekla je da cestovna infrastruktura sjevera Hrvatske izuzetno bitna tema.

– Mi smo svoje opredjeljenje izrazili u Razvojnom sporazumu ‘Sjever’ gdje smo projekt brze ceste uvrstili među glavne strateška razvojne projekte ovog djela Hrvatske. Ono što Krapinsko – zagorsku županiju u cijeloj priči brine, a tiče se brze ceste, je to što ovdje u Varaždinskoj županiji imamo već prvu fazu radova, a kod nas u Krapinsko – zagorskoj županiji smo tek nedavno odredili koridor. Podsjetimo, to je onaj sjeverni, Đurmanec – Jesenje. Moram napomenuti da očekujem da će se dinamika svih predradnji ubrzati i da ćemo zaista dostići ovaj nivo na kojem je Varaždinska županija – rekla je Petek te se osvrnula i na radove na brzoj cesti prema Mariji Bistrici:

Financiranje ŽUC-eva

– Ono što nas izuzetno brine, kada govorimo o brzim cestama, to je zaostajanje u radovima. Primjerice, na brzoj cesti Zabok – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Popovec, od 2019. se nismo maknuli s mjesta i do Marije Bistrice, a što nam je izuzetno važno, još nemamo brzu cestu. Ministar je danas obećao da je to u završnoj fazi, no tako je bilo i prijašnjih godina, pa se ovoga puta doista nadam da će se nešto pokrenuti.  

Istaknula je i problem financiranja Županijskih uprava za ceste koje se trenutno, već niz godina, provodi u istom iznosu.

– Ti prihodi su nedostatni za sve one potrebe koje one imaju. Sve su cijene otišle gore, od materijala do izvođenja radova. Održavati županijske ceste je postalo izuzetno teško, a opet, mreža županijskih cesta je izuzetno važna jer su to pristupne ceste prema brzim cestama. Cestovna infrastruktura je svima nama važna, pogotovo ovdje na sjeveru, zbog gospodarstva i razvoja turizma, jer mi smo županije koje su izuzetno izvozno orijentirane, koje surađuju s cijelom regijom i Europom i cestovna nam je infrastruktura od velikog značaja – poručila je na kraju Petek.