Hrvatski sabor donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica zbog čega će oko petina birača (22 posto) promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Oporbeni saborski klubovi najavili su da će poslati na ocjenu ustavnosti tek usvojeni Zakon o izbornim jedinicama, piše HRT.  

Na prijedlog Vlade 

Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv. Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači birat će prema postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, daje jednaku važnost biračkom glasu u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine. 

Deset novih izbornih jedinica određeno je tako da je broj birača u zakonskom okviru od +/-5 posto, odnosno ni u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/-2,20 posto. Kao polazište broja birača, u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača. 

Nova karta 

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Po novome, Zagreb spada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.  

Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko – bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko – križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba. Treća je, kao i prije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko – zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko – baranjska, Virovitičko – podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelovi Zagrebačke županije.

Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drukčije poslože neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.

Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na takav bizaran način gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila.  

Ocjena ustavnosti 

Oporba traži ocjenu ustavnosti tek usvojenog Zakona o izbornim jedinicama

Peđa Grbin (SDP) kazao je da je SDP još i prije zatražio od Ustavnog suda da se očituje kako se ne bi gubilo vrijeme, a sada su i iz Možemo uputili takav zahtjev, što su podržali pa neka Ustavni sud sada radi svoj posao.

– Ono što je ovdje bitno je da ne odugovlače. Imate svoju odluku, imate prijedlog zakona, prijedlog ocjene ustavnosti, gospodo, odradite to što prije kako bi znali po kojim pravilima idemo na izbore – izjavio je Grbin nakon što je zakon izglasan. 

Hrvoje Zekanović (HDS), iz redova vladajućih, kazao je da nijedan oporbeni klub, možda osim nekog manjeg, nije izašao s konkretnim prijedlogom kako bi izborne jedinice trebale izgledati.- Jedini prijedlog što se čuo je da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, što Mostovci zazivaju – rekao je Zekanović, poručivši im da na europskim izborima, 9. lipnja imaju priliku iskušati se u takvoj izbornoj jedinici. Dodao je da su na prošlim izborima ostali ispod izbornog praga.