Puna tri mjeseca nakon općeg prometnog kaosa prouzročenim usporenjem vožnje vlakova na relaciji Krapina – Zabok stanje se nije vratilo u normalu, štoviše privremeni način vožnje, sve je izglednije, ostat će duže vrijeme. Upravo, zbog toga odlučili smo sjesti u vlak, odnosno autobus i iz prve ruke vidjeti kako je to putovati željeznicom koja ide cestom, uz to smo saznali dojmove onih najpogođeniji takvim razvojem situacije, onih koji svakodnevno koriste usluge Hrvatskih Željeznica.

Suprotno očekivanom

Već samim dolaskom na kolodvor Krapina, dojam je posve suprotan onom od ove zime. Nakon kupnje karte, i prvog manjeg šoka jer samo šest kilometara vožnje košta 1,38 eura, upućuju nas na obližnje neasfaltirano parkiralište uz prugu. Zbog relativno slabe označenosti ‘novog autobusnog perona’  morali smo pitati okupljene, potencijalne putnike koji su potražili sklonište od sunca u sjeni vagona, nalazimo li se na pravom mjestu kako s vagonima za nigdje ne bi i mi pošli u istu destinaciju. Starija gospođa nam je potvrdila kako uistinu tu dolaze autobusi, ali i kako ona već na to spremna, no za bolje informacije nas je uputila na ‘mlađu ekipu’ koja svakog dana putuje. Sam konsenzus o situaciji u kojoj se nalaze je onaj iz poznate Balade o Petrici Kerempuhu – “Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo”. Od one ogorčenosti sporom vožnjom i kašnjenjem na veze za Zagreb ili Varaždinom nije ostalo ništa, tajna ovakvog obrata leži upravo u autobusima, koji uz to što se pridržavaju voznog reda vlakova, su ugodni za vožnju.  

Takvog mišljenja je i maturantica ŠUDIGO-a Elena, koja je skoro do samog završetka srednjoškolskog školovanja putovala vlakom, no kako sama kaže promjeni na kombinaciju autobus – vlak se brzo prilagodila.  

– Svakog dana putujem, prvo vlakom iz Dolića do Krapine, pa onda na bus koji vozi do Zaboka po voznom redu vlakova. Mogu reći da sam čak i zadovoljna, autobusi su OK, klimatizirani su, a najvažnije – nema kašnjenja. Ponekad idu i dva autobusa pa u pravilu nema gužve – ispričala nam je Elena i istaknula kako je sada i bolja situacija nego kada je vozio samo vlak, no također je svjesna kako svatko ima svoju preferenciju jer ipak vlakovi nude određenu komociju putovanja.

Kako prvi i zadnji vlak i dalje prometuje po pruzi Krapina – Zabok, ni ne čudi da putnici više preferiraju bržu vožnju u manjem prostoru, nego sporiju u starim vlakovima.  Ali, nije sve tako bajno, navale putnika autobusi puno manje podnose od većih vlakova.  

Bez incidenata

– Planiram upisati fakultet i živjeti u studentskom domu, pa tu vidim potencijalni problem kod dolaska doma za vikend, jer u petak kada se studenti vraćaju zna biti nervoze, pogotovo zbog prtljage. Doduše, ima autobus prostor za prtljagu, no u velikim žurbama nije lako kao što je to slučaju kod vlaka gdje se može ući s putnom torbom. Kao i u svakom busu, prolaz je manji, ipak je u vlaku lakše prolaziti – razmišljanja je Elena.  

Strojovođe su sad zamijenili vozači autobusa ‘Presečki grupe’, što zapravo daje jednu dimenziju koju željeznički promet u pravilu nema, odnosno putnici imaju priliku vidjeti tko ih zapravo vozi. Sigurno je to jedna druga atmosfera koja nadoknađuje skučeniji prostor.  

– Razgovarala sam jednom sa starijim vozačem pa se može saznati o njegovim iskustvima, što je sve vozio te su oni uvijek u međusobnom kontaktu, ako ima koga za pokupiti na ovoj ili onoj stanici. Sve je super organizirano, isto tako nije bilo incidenta što je bitno jer često putujem – rekla je putnica.  

Za razliku od Elenine mlade ekipe, stariji su se teže preselili na autobuse, ali i oni sada preferiraju ovaj način vožnje kao što je primjer s početka priče.  

– Nisam čula da se netko žali, samo je bilo u početku starijima pronaći stanice koje su bile objavljene na internetu, čak smo se i mi mlađi malo motali, ali na kraju su sve označili. Jedino je to u početku bio problem oko pravih informacija u pravo vrijeme – zaključuje Elena uz malu opasku kako autobusi znaju krenuti minutu ranije kako bi stigli na točno vrijeme u Zabok.  

Priprema dokumentacije

Sišli smo s vlaka – autobusa u Lepajcima u blizini mosta u izgradnji o kojem smo pisali, jer nije bilo moguće doći bliže samoj stanici Velika Ves, a za one putnike koji dolaze preko Krapinice, osiguran je pješački most do novog stajališta vlaka, koje, kao i parkiralište u Krapini, nije primjereno zaštićeno od vremenskih uvjeta. Zbog toga smo uputili pitanja HŽ-u kako bismo saznali kada će opet proraditi stanice i pruga.  

– Jedini način da se osiguraju pravovremeni dolasci i odlasci učenika i radnika u Krapinu i Zabok te da se osiguraju veze u kolodvoru Zabok za nastavak putovanja u smjeru Zagreb Glavnog kolodvora i Varaždina bilo je uvođenje zamjenskog autobusnog prijevoza. Vlakovi u kolodvoru Zabok čekaju dolazak autobusa kako bi se s ostvarile sve propisane veze – potvrdili su iz HŽPP i istaknuli kako do sada nisu primili pritužbe putnika.  

Više o radovima na pruzi nisu mogli reći iz Putničkog prometa te su nas uputili na HŽ Infrastrukturu gdje su nam objasnili zašto je došlo do smanjenja brzine i kada se može očekivati povratak u normalu.

– U periodu od 13. veljače do 20. ožujka izvodili su se radovi uklanjanja nepravilnosti na kolosijecima koje su nastale uslijed izrazito nepovoljnih vremenskih prilika, radi čega je uvedena lagana vožnja od 20 kilometra na sat – rekli su Infrastrukturi te dodali što je još u planu:

– Priprema se sanacija gornjeg ustroja spomenute dionice u duljini od 15 kilometra za što je izrađena natječajna dokumentacija za radove, raspisan javni natječaj te je u tijeku ažuriranje dokumenta ponuditelja. S obzirom na vrijeme koje je potrebno za ishođenje svih potrebnih dokumenata, ne možemo precizno reći kada bi radovi mogli početi, očekujemo na jesen – najavili su.

Uz to otkrili su nam kako će elektrifikacija koja je došla do Zaboka, slijedom toga krenuti prema Đurmancu.

– Osim radova na sanaciji, u tijeku je i priprema projektnog zadatka za izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge Zabok – Krapina – Đurmanec u duljini od 27 kilometara. Ranije spomenuti radovi sanacije omogućit će povećanje brzine dok se ne krene s modernizacijom i elektrifikacijom dionice – zaključili su iz HŽ-a.