Sa 77 glasa za i 54 protiv, saborski zastupnici izglasali su izmjene Zakona o radu koje stupaju na snagu 1. siječnja, piše 24 sata. Ministar Piletić je tijekom saborske rasprave istaknuo da je suština izmjena, transponiranje dvije europske direktive – jedna je o transparetnim i predvidivim radnim uvjetima, a druga o ravnoteži između privatnog i poslovnog života.

– Time se naše radno zakonodavstvo dodatno usuglašavamo s europskim standardima, tako da komentari koji kažu da radimo korak unazad ne stoje – rekao je zastupnicima.

Novost u Zakonu je minimalno povećanje satnice od 50 posto za rad nedjeljom za sve radnike u svim sektorima.

– Ovim Zakonom se sprječava neopravdano sklapanje ugovora na određeno vrijeme i potiče zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Zakon je odredio da mora postojati objektivni razlog koji opravdava svako sklapanje na određeno kako prvog tako i onog uzastopnog – pojasnio je ministar, dodajući da Zakon propisuje mogućnost samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme.

Nezadovoljstvo što Vlada nije uvažila njihove zahtjeve da se smanji broj dopuštenih uzastopnih ugovora o radu na određeno s tri na najviše dva ugovora i ukupno trajanje s tri na najdulje jednu godinu, izrazili su zastupnici SDP-a.

– Uređuju se i sezonski poslovi i po prvi put smo u radno zakonodavstvo omogućili da se stalni sezonski poslovi mogu obavljati kroz ugovor na neodređeno. Samim time omogućavamo da svi oni koji rade u sektoru turizma na stalnim sezonskim poslovima sigurniji oblik zapošljavanja – istaknuo je.

Za vrijeme COVID pandemije, nastala je potreba za radom na izdvojenom radnom mjestu.

Rad na daljinu

-Razdvojili smo rad od kuće i novi institut rada na daljinu, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju da radnik samostalno određuje gdje će rad na daljinu obavljati – kazao je.

Zakon propisuje da se rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu može obavljati kao stalan, privremen ili povremen. U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, poslodavac će moći, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada.

Primjerice, ako taj rad traje duže od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada, i tada takav ugovor mora sadržavati podatke o sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika, ako ih koristi, te naknadi troškova, kao i o naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan nadoknaditi radniku, ako je rad ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od deset radnih dana. Amandmanom Kluba HDZ-a s 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan naknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.

Također, ako je do prekida rada došlo u okolnostima za koje nisu krivi ni poslodavac ni radnik, primjerice u slučaju potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, propisuje se da radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70 posto prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije povoljnije.

Pravo poslodavca je da može ući u prostor doma radnika ili gdje već radi na daljinu radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika ako je to ugovoreno između radnika i poslodavca i samo u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad, odnosno najviše do 60 sati tjedno ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom. Ministar je pojasnio i kako se fleksibilnije uređuje i dodatan rad za drugog poslodavca i to bez suglasnosti matičnog poslodavca.

– Uz sve polemike koje je ova odredba izazvala, ja ću još jednom ponoviti – riječ je isključivo o dobrovoljnom dodatnom radu radnika, koji je izabrao da pored redovnog posla u punom radnom vremenu još i dodatno ostvaruje primitke – rekao je.

Matični poslodavac

Dakle, ugovor o dodatnom radu može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme, a ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Kako propisuje Zakon, matični poslodavac, može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Zakon definira i prekovremeni rad, te noćni, rad u otežanim uvjetima, blagdanom, ali i pravno radnika na nedostupnost u slobodno vrijeme. Naime, Zakon određuje da se tijekom korištenja prava na odmore i dopuste, radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije.

Od 112 amandmana, koliko su ih na izmjene o Zakonu o radu  podnijeli saborski zastupnici i klubovi, Vlada je prihvatila šest, među kojima je i jedan amandman Kluba SDP-a.