Glasnogovrnik Vlade RH Marko Milić najavio je obnovu Poljuda i hrvatsku kandidaturu za velika natjecanja. Dok bi trajala izgradnja, Dinamo bi igrao na jednoj od tri lokacije, piše 24 sata.

– Nadam se da ćemo 2023. konkretno krenuti s tim. Uefin predsjednik Čeferin i ja više smo puta razgovarali o problemu infrastrukture, i sad prije ždrijeba kvalifikacija Eura bio sam s Čeferinom i Bobanom, koji puno pomaže i razgovorima i dogovorima. Cilj je izgradnja stadiona u Zagrebu i obnova Poljuda te stadiona u Varaždinu, Koprivnici, Šibeniku – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić.

Temelji

– Ono što su iščekivale mnoge generacije navijača i sportaša uskoro bi trebala postati realnost: idemo u izgradnju stadiona u Zagrebu! Sudjelovat će država i financijski, uz druge dionike. Ali, idemo i u obnovu i rekonstrukciju sportskih građevina diljem Hrvatske. Temelje nam daje novi Zakon o športu, koji početkom iduće godine stupa na snagu, i uvodi novitet koji omogućuje da Vlada RH odredi sportske građevine od nacionalnog značaja. Uključit ćemo i ekspertizu HNS-a i drugih saveza, a jedan od glavnih kriterija je gdje igra reprezentacija – pojasnio je glasnogovornik Milić tvrdivši kako će država dati financijski okvir za gradnju stadiona.

– Dinamo igra godinama u najelitnijem europskom natjecanju, ali svakako ćemo se pobrinuti i za Split i treba čestitati HNS-u i Marijanu Kustiću što su vratili reprezentaciju u Split. Očekivanja su od države uvijek velika, mi imamo razloga biti ponosni na uspjeh hrvatske reprezentacije, ali država ima i limite do kuda može ići pa očekujemo i financijsku pomoć HNS-a, Dinama i lokalne zajednice – rekao je Milić.

Koliki će iznos biti?

– Ha, to ćemo ipak ostaviti još neko vrijeme, dok ne utvrde Ministarstvo financija i Ministarstvo turizma. Ali princip je da ravnomjerno razvijemo sve krajeve Hrvatske, što god može ići pod nacionalni značaj. A prioritet je stadion u Zagrebu – dodao je.

Dinamo je već, prema riječima člana uprave Krešimira Antolića, u polju financiranja izgradnje napravio korake.

– Mi smo napravili materijal koji je preduvjet za urbanistički i arhitektonski natječaj i studiju isplativosti, kao i pravni ‘due diligence’ – kaže Antolić.

Zemljište

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je pak da postoji problem sa zemljištem, koje je dijelom u vlasništvu Crkve.

– Grad je intenzivirao razgovore o stadionu, prije mjesec i pol dana poslali smo službenu molbu prema Zagrebačkoj nadbiskupiji za sporazum i suglasnost da krenemo u dalje korake realizacije izgradnje stadiona. 25 godina nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi zemljišta na kojem je stadion. Čekamo odgovor, ali vjerujemo u dogovor jer nitko ne može dočekati dok sudovi to riješe. Grad Zagreb uknjižen je na cijeli stadion, ali tu je postupak povrata oduzete imovine i Vatikanski ugovori, pa je pod zahtjevom 40-50 posto zemljišta. A ono mora biti potpuno čisto, ne smije biti nikakvih sporova – objasnio je pomoćnik pročelnika ureda zagrebačkog gradonačelnika Željko Matijašec, na kojeg se nadovezao i Antolić kazavši kako je prije više od 100 godina Crkva građanima Zagreba darovala to zemljište, pa je ono do 1991. bilo u vlasništvu Dinama.

Kustić je zatim pohvalio Dinamo, Vladu RH i Grad na dobroj volji da se riješi pitanje stadiona dodajući kako je HNS u četiri godine uložio više od 110 milijuna kuna u nogometnu infrastrukturu kroz terene i razne pomoći klubovima.

Projekti

Milić je zatim otišao i korak dalje kazavši da država čeka projekte koje će kandidirati klubovi:

– Hrvatska kao turistička zemlja i doprvak svijeta zaslužuje stadione i mogla bi se kandidirati za različita europska natjecanja, bilo za mlađe ili za seniore, ili finala nekih europskih kupova. Imamo sve preduvjete i država je spremna sudjelovati u tome. To bi bila velika stvar za HNS.

– Obnova Poljuda je potrebna, Rujevica će ići u natkrivanje tribina, bit će tu projekata. I onda s 5-6 stadiona možemo se kandidirati za neko europsko natjecanje Arhitekt Otto Barić jr konkretnije je govorio o stadionu u Maksimiru:

– Stajao bi 60-70 milijuna eura, zajedno s rušenjem postojećeg. Imao bi 30.000 do 35.000 mjesta, od čega 1500 VIP, i zadovoljavao bi sve Uefine kriterije. Ako će se igdje graditi stadion, to može biti jedino u Maksimiru, koji je prometno povezan. Ima ljudi koji žele odmah financirati taj projekt, zajedno s Dinamom.

Antolić je otkrio još detalja:

– Bio bi ondje trgovački centar, uredski prostori i hotel s 4 zvjezdice sa 100 soba, to su elementi povrata investicije. Za pravo građenja Dinamova je molba na 50 godina (koncesije, nap. a.). No, dakako, investitor ne želi razgovarati dok nije sve imovinsko-pravno čisto.

– Grad Zagreb mora provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj da se reguliraju prometni tokovi i sve što ide uz stadion, potom preko gradske skupštine raspisati javni natječaj, tako da se ne može prejudicirati izgled stadiona ni investitor ni ostalo – pojasnio je Matijašec.

No, Tomaševićev je stav jasan kaže Matijašec:

– Grad u ovom trenutku razmišlja o modelu prema kojem bi, uz partnerstvo države i Dinama, što manje gradskog novca uložio da dobije što bolji stadion.

Pitanje kampa:

– Da, Slovenija je dobila od Uefe 80 posto novca za svoj kamp, a infrastrukturu oko stadiona financirali su resorno ministarstvo i EU fondovi. Uefa bi sudjelovala u nekom dijelu i kod nas. A želimo i Kuću nogometa i kamp. Razgovaramo s Gradom o Zagrebellu, no ondje ima problema. Iduće godine to idemo raditi. Ako ne Zagrebello, bit će druga lokacija – kaže Kustić.

Gdje će Dinamo igrati za vrijeme gradnje Maksimira?

– To je naše ključno pitanje. Mi smo odredili da je naš glavni cilj stadion u Maksimiru, to je Dinamov dom. A za to vrijeme moramo preseliti čitav pogon, gdje je i 600-700 djece svaki dan. Pojavila se priča o Sesvetama jer tamo je gotov projekt, postoji pravomoćna građevinska dozvola, koja ističe na proljeće 2023., za stadion od desetak tisuća mjesta. Kvalitetna i dobra opcija je i Sv. Nedelja, koja je ponudila zemljište 6-7 minuta od zapadnog izlaza iz grada, gdje može biti nogometni kamp i zamjenski stadion. A i rekonstrukcija Kranjčevićeve se spominje – kaže Antolić.

Ta je, treća opcija najdraža Gradu:

– Grad radi korake na rekonstrukciji Kranjčevićeve, to je nama najprihvatljivije jer Zagreb ima veličinu i potrebu za dva stadiona. Kranjčevićeva bi bila 4. kategorije, da zagrebački klubovi mogu ondje igrati europske utakmice – zaključio je Matijašić.