Krapinčane je krajem kolovoza 2017. godine oduševila vijest da je projekt “Crna kraljica”, koji je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije “Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine”, prijavio Grad Krapina, uspješno prošao sedmu, posljednju fazu predmetnog postupka dodjele bespovratnih sredstava. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u svojstvu Upravljačkog tijela za Operativni program “Konkurentnost i kohezija” za financijsko razdoblje 2014. – 2020., donijelo je stoga Odluku o financiranju projektnog prijedloga “Crna kraljica”, pa je Grad Krapina dobio bespovratna sredstva u iznosu od 2.296.674,48 kuna za izradu projektne dokumentacije.
Taj je postupak u tijeku, a na svečanoj sjednici povodom proslave Dana grada Krapine, održanoj u četvrtak u krapinskoj Festivalskoj dvorani, Tomislav Vreš, arhitekt iz Arhitektonskog ureda “Mikelić Vreš” iz Zagreba, okupljenima je detaljno prezentirao idejno rješenje i pokazao prve vizuale.
Projekt se sastoji od tri cjeline – uređenja brda Josipovac i Parka skulptura Forma prima, uređenja Starog grada te izgradnje pješačkog mosta koji bi povezivao ta dva lokaliteta.
– Park skulptura Forma prima rezultat je umjetničke kiparske kolonije krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, na kojoj su sudjelovali renomirani domaći i strani kipari. Trenutno je u relativno lošem stanju, tako da kroz ovaj projekt planiramo kompletnu obnovu svih skulptura, uređenje staza, postavljanje rasvjete i obnovu Richterovog paviljona na ulazu u park. Uredit će se prostor za okupljanje 30-ak ljudi, te vidikovac koji će se povezati s Franjevačkim samostanom. Što se tiče Starog grada, renesansna palača poznata pod nazivom Palas pretvorit će se u Muzej Crne kraljice, odnosno, Barbare Celjske, koju većina ljudi poznaje iz raznih legendi, a manje je poznato da se ona udala za ugarsko – hrvatskog kralja početkom 15. stoljeća, čime je zapravo i postala kraljica. Vjenčanje je održano u Krapini, na Starom gradu, u kapeli sv. Trojstva, koja je srušena u razornom potresu u 18. stoljeću – pojasnio je Vreš.

Tri zone

Muzej bi se, prema njegovim riječima, trebao sastojati od tri etaže, odnosno, triju zona – bijele, sive i crne. U podrumu, u crnoj zoni, bio bi mitološki dio muzeja, vezan uz samu Crnu kraljicu. U tom bi se prostoru nastojao materijalizirati onaj dio legende koji se odnosi na predaju da se Crna kraljica bavila alkemijom i crnom magijom, spravljala razne napitke kojima bi zavodila muškarce i nakon toga ih podvrgavala torturama te na kraju ubijala. Prostor bi bio podijeljen na tri dijela. U prvom se posjetitelji susreću s alkemijom kroz interaktivne izloške, u drugom u ležećem položaju slušaju zavodljive šapate Crne kraljice, dok treći dio podrazumijeva prikaz mučenja i sadizma. Posjetitelj sjeda na stolac i preko VR stanice doživljava mučenje.
U sivoj zoni bi se nalazili info pult, suvenirnica i restoran, dok bi bijela zona bila posvećena gradu Krapini. Bili bi tu digitalni portreti Čeha, Leha, Meha i Viline, kao i krapinski vremeplov u obliku vitrine, na kojoj će se nalaziti arheološka zbirka, no, bit će oblikovana poput kutije u koju će se moći i ući, te kretanjem kroz taj prostor upoznati sto tisuća godina povijesti Krapine.
Projekt obuhvaća i uređenje pećine na Starom gradu, u kojoj se planira audiovizualna instalacija.
– Iako je pećina statički stabilna, postoji opasnost od opadanja materijala, stoga smo odlučili ubaciti “tunel u tunel”, odnosno, kroz postojeći prolaz izgraditi tunel od 60 metara, koji bi bio načinjen od metalnog niza lukova oko kojih bi bila prebačena mreža. Lukovi bi bili osvijetljeni, a puštali bi se zvukovi zatvorenika i jauci Viline koja je, prema legendi, zatočena u stijeni. Po izlasku iz pećine, posjetitelji bi se popeli na vrh, gdje se trenutno vijori hrvatski barjak. S obzirom na to da je ondje nekad postojala sjenica, na toj povijesnoj točki izgradio bi se vidikovac visine 12 metara, cilindrične forme, napravljen slično kao i tunel, od metalne konstrukcije i mreže – otkrio je Vreš.

Čeh, Leh i Meh

Najveća atrakcija, dakako, bio bi novoizgrađeni viseći most, raspona 300 metara, širine 1,20 metara, koji bi se nalazio na visini od 50 metara iznad grada, na njega bi stalo 300-tinjak ljudi, a povezao bi Stari grad i brdo Josipovac.
– Ideja o mostu temelji se na legendi o Čehu, Lehu i Mehu i kožnom mostu koji su oni dali sagraditi između Starog grada Krapine i Psara, koji se nalazio na brijegu Josipovac. Naime, trojica braće kovala su plan kako se riješiti rimske vlasti, pa su se tajno sastajala prelazeći kožnati viseći most između krapinskog i psarskog grada. Moram napomenuti da je, što se tiče mosta, uz naš arhitektonski, važan i naš inženjerski tim iz mariborske tvrtke Ponting, koja je, između ostaloga, projektirala pelješki most. Mislim da smo uspjeli ostvariti tijesnu suradnju i tako vrlo zanimljivu konstrukciju, i inženjerski i arhitektonski. Najzahtjevniji dio je napraviti armirane betonske upornjake, dok je konstrukcija koja će visjeti iznad grada lagana i čelična. Govorimo o elementima promjera do 10 centimetara, što gotovo da i neće biti vidljivo. Bit će vidljiva hodna ploha, linija mosta. Naravno, projektiramo i ambijentalnu rasvjetu, pa će most najvidljiviji biti noću. Inače, on je asimetričan, sa strane Starog grada nema nikakve vidljive konstrukcije, dok bi iznad Forme prime bio pilon visine 24 metra, koji je određena reminiscencija na skulpturu koju je Vjenceslav Richter podigao 1978. godine, a koja je bila jedinstvena drvena skulptura, visine 28 metara i koja se u međuvremenu srušila – rekao je Vreš, dodavši kako bi uređenje svake od triju cjelina projekta, prema trenutnim procjenama, stajalo između 2 i 2,5 milijuna eura.

Gradonačelnik optimističan

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović vrlo je optimističan.
– Nakon izrade projektne dokumentacije, moramo čekati otvaranje nekog od natječaja, da bismo projekt mogli kandidirati za dobivanje sredstava za izgradnju. Što se tiče projekta, naravno da je on ambiciozan i velik, no važna je vizija i važno je postaviti temelje. Sigurno se neće moći realizirati preko noći, no, isto tako kada se rodila ideja o izgradnji Muzeja krapinskih neandertalaca, malo je tko vjerovao da bi se ona mogla ostvariti. S obzirom na to da se vrijednost projekta Crna kraljica procjenjuje na najviše deset milijuna eura, a toliko je vrijedan bio i Muzej na Hušnjakovom, smatram da taj projekt nije nerealan, štoviše, siguran sam da će biti realiziran u budućnosti, bilo po etapama, bilo u jednom potezu, sve će ovisiti o mogućnosti dobivanja sredstava iz EU fondova, jer Grad to ne može sam financirati. Ne treba ni posebno spominjati koliki je značaj tog projekta, koji ne samo da bi promijenio vizuru grada, nego i otvorio nove mogućnosti za turistički i gospodarski razvoj Krapine – zaključuje gradonačelnik Gregurović.

FOTO: MVA/mikelić vreš arhitekti