Hrvatska poljoprivredna komora održala je u utorak okrugli stol o nepoštenim trgovačkim praksama na kojem je istaknuto kako su nepoštene trgovačke prakse jedan od najozbiljnijih problema s kojim se suočavaju poljoprivrednici diljem Europe, pa tako i Hrvatske. To potvrđuju i svi prosvjedi poljoprivrednika u brojnim državama, koji jasno upozoravaju kako u lancu opskrbe, od korona krize, svi zarađuju, a najugroženiji su potrošači koji plaćaju skupu hranu i poljoprivrednici koji sve teže proizvode, dok su im cijene i dohodak sve manji.
Uključivanje Komore
– Kako bi se procijenila djelotvornost mjera koje su do sada poduzele države članice te kako bi se izvršila dodatna evaluacija Direktive EU-a o nepoštenim trgovačkim praksama na razini EU-a, koja će trajati do kraja 2025., države članice provode vlastita istraživanja. U ovu evaluaciju uključila se i HPK koja je na temelju zahtjeva svojih članica, posebice ratara, pristupila usklađivanju prijedloga kako bi se nepoštene trgovačke prakse u Hrvatskoj bolje uredile – priopćeno je iz HPK.
Na okruglom stolu su se uvodno obratili stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede koji su prisutne upoznali s trenutnim istraživanjima i izmjenama te stručnjaci iz Odvjetničkog društva Avdagić koji se bave korporativnim pravom i suzbijanjem nepoštenih praksi.
Iz HPK ističu kako je Hrvatski sabor nedavno usvojio jednoglasno zaključak koji je predložio Odbor za poljoprivredu, uz Izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Tim su zaključkom pozvani Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat da u roku od tri mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje. Temeljem istih trebala bi se pronaći rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.
– HPK je u više navrata tražila da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, što nije bilo prihvaćeno jer se tvrdilo da ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale. Temeljem podataka koje su prikupljeni iz drugih država članica, vidljivo je da postoje pozitivne prakse koje bi trebala uzeti u obzir i Hrvatska, a očekuje da će zaključak koji je usvojen, na prijedlog Odbora za poljoprivredu, dovesti do toga da se preuzmu i osmisle modeli koji će nepoštene trgovačke prakse svesti na minimum. Istog stava kao i saborski Odbor za poljoprivredu, su i hrvatski poljoprivrednici, koji su tijekom nedavnih prosvjeda zatražili da Ministarstvo poljoprivrede kroz tripartitno povjerenstvo s poljoprivrednicima i znanstvenicima pristupi redovitom mjesečnom izračunu proizvođačkih cijena – priopćeno je iz HPK.
Nelojalna konkurencija
HPK stalno ističe kako na hrvatsko tržište dolaze poljoprivredni i prehrambeni proizvodi iz drugih država članica po cijenama bitno nižim od proizvođačkih cijena, čime stvaraju nelojalnu konkurenciju našim proizvodima, a pitanje je može li se za te proizvode dokazati sljedivost. Pritom je utvrđivanje proizvođačkih cijena ključno za ulazak u obračun s nepoštenim trgovačkim praksama, priopćeno je iz HPK.
– HPK razumije bojazan vezano uz zaštitu tržišnog natjecanja, no upravo iskustva drugih država članica potvrđuju da su prijedlozi Odbora za poljoprivredu, koji su usvojeni i na našu inicijativu, provedivi te smo pozvali Vladu i Sabor da usvoje hrabre i kreativne političke odluke, koje će zaštiti domaću proizvodnju i pomoći našim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici smatraju kako je svaki lanac snažan onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika, a to su u Hrvatskoj potrošači i poljoprivrednici – ističu u HPK.
Na okruglom stolu je zaključeno kako je učinkovit i djelotvoran lanac opskrbe hranom onaj koji je pravedan, a upravo je namjera uvođenja Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama imala za cilj da se čuje glas i zaštiti one koji su ne svojom krivnjom postali žrtve slabe pregovaračke pozicije. Inicijativom za zabranu nepoštenih trgovačkih praksi željelo se ojačati pozicija proizvođača te malih i srednjih poduzeća u lancu opskrbe hranom, a povjerljivim postupkom pritužbe htjelo se iz lanca opskrbe hranom izbaciti ‘faktor straha‘, koji imaju poljoprivrednici i proizvođači.