Diljem Međimurja danas je obilježena 79. obljetnica pobjede nad najvećim zlom koje je zaprijetilo čovječanstvu u prošlom stoljeću – pobjede nad fašizmom. Međimurci su oduvijek pokazivali visoko razvijenu svijest o vlastitom identitetu i pripadnosti matici zemlji Hrvatskoj, o čemu svjedoče slavne stranice međimurske povijesti. Tako je bilo i 1945. godine kada je Kalnički partizanski odred, u sklopu kojeg je djelovala i Međimurska četa, početkom travnja, uz podršku bugarskih i sovjetskih antifašista, prekinuo četverogodišnju nacističku okupaciju Međimurja.
Borbe za oslobođenje Međimurja započele su 1. i 2. travnja, da bi 4. travnja bio oslobođen Prelog, potom, 6. travnja i Čakovec. Zadnji otpor u Međimurju, njemačke nacističke snage su pružale u okolici Štrigove, gdje su konačno pobijeđeni i protjerani 12. travnja, nakon bitke na Štrigovčaku. Iz tog datumskog niza upravo je 6. travnja odabran kao Dan oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije te ponovnog pripojenja matici zemlji.
Predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Međimurske županije Miljenko Zorko naglasio je da je za poznavanje i poštivanje povijesti Međimurja važno isticanje istine o događajima 1941. i 1945. godine.
Četverogodišnja okupacija
– Zahvaljujući njima oslobođeno je Međimurje. Tijekom okupacije poginuli su i stradali mnogi Međimurci, a obveza nam je da što dostojanstvenije obilježimo i njegujemo obljetnice pobjede nad nacifašizmom i oslobađanje Međimurja – rekao je Zorko naglasivši kako je ovaj dan značajan jer je nakon četverogodišnje okupacije, u pravom smislu riječi za Međimurje došla sloboda.
Kako u povijesti svakog naroda postoje trenuci koji su bili istinska prekretnica njegovog razvoja i koji su utjecali na događaje u budućnosti, rekla je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini koja je pritom dodala kako su ti datumi trajno uklesani u nacionalne povjesnice.
– Za nas u Međimurju jedan od tih datuma je i 6. travnja, jer su na taj dan 1945. godine, najprije bugarske i sovjetske, a zatim i partizanske jedinice ušle u Čakovec te ga oslobodile od fašističke okupacije. Iako je cijelo Međimurje oslobođeno koji tjedan kasnije, a upravo taj dan obilježavamo kao Dan oslobođenja Međimurja – naglasila je gradonačelnica.
– Međimurci su uvijek znali gdje žele biti i kamo pripadaju – istaknuo je župan Matija Posavec.
Izaslanstva Međimurske županije, Općine Donji Kraljevec, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije i Društva “Josip Broz Tito” položila su vijence i zapalila svijeće na spomen groblju u Svetom Jurju u Trnju. Nazočnim okupljenima obratili su se predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije Miljenko Zorko, načelnik općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat i župan Međimurske županije Matija Posavec koji je istaknuo da je ovo jedan od najvažnijih dana međimurske povijesti.
– Međimurje je u svojoj povijesti prošlo turbulentno razdoblje koje je donosilo pobjede, ali i oduzimalo ljudske živote. Prošlo je 79 godina od događaja kojeg dana obilježavamo, no bez obzira na protek vremena – taj datum i sjećanje na komemoraciju svim žrtvama trebaju i ostat će trajno u nama – rekao je župan te dodao da su Međimurci uvijek pobjeđivali kada su uzimali stvar u svoje ruke te se nikad nisu priklonili tuđoj vlasti ma kako moćna ona bila:
– Međimurci su uvijek znali gdje žele biti i kamo pripadaju, a danas je Međimurje najuređeniji i najrazvijeniji hrvatski kraj koji štiti i poštuje svoju povijest, koji štiti i poštuje antifašističke vrijednosti, koji štiti i poštuje svakog onog koji živi u našem kraju. To su vrijednosti koje nas čine ponosnima i koje definiraju naš identitet, a naš identitet je nešto najvrjednije i najjače što imamo – zaključio je župan.
300-tinjak poginulih
Tijekom 2. svjetskog rata u antifašističkoj borbi sudjelovalo je više od 2000 Međimurki i Međimuraca, njih oko 1800 završilo je u logorima i zatvorima dok ih je 300-tinjak poginulo. Međimurje generacijama upravo na temeljima antifašizma gradi društvo tolerancije, visoke radne i moralne etike, otvorena duha koje prihvaća sve osim mržnje, netolerancije i isključivosti. Bez pobjeda antifašističkih boraca i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Međimurje zasigurno ne bi bilo regija kakva je danas, regija koju su kroz povijest mnogi željeli, kraj koji je uvijek znao sačuvati svoje vrijednosti, svoju kulturu, svoj jezik, svoj hrvatski i europski identitet.
Vijenci su danas položeni u Starom gradu, zatim kod spomenika poginulim antifašistima na gradskom groblju u Mihovljanu, kao i kod spomenika na trgu Eugena Kvaternika te na spomen-groblju u Svetom Jurju u Trnju. Odavanju počasti, uz župana Posavca i gradonačelnicu Cividini, prisustvovala su brojna izaslanstva predvođena Udrugom antifašista Međimurja. Polaganju vijenaca nazočio je predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina s potpredsjednicima Ivicom Baksom i Mariom Medvedom, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, županijski vijećnik Slađan Mihoci, te načelnik općine Belica Zvonimir Taradi.
