Finska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, stoji u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, prenosi Hina.
Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7,7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je usred humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1,7.
Deset najsretnijih zemalja na svijetu:
- Finska
- Danska
- Island
- Izrael
- Nizozemska
- Švedska
- Norveška
- Švicarska
- Luksemburg
- Novi Zeland
Hrvatska je zauzela 48. mjesto, između Japana i Brazila te tri mjesta iza Srbije. Ispred nas su i zemlje poput Nikaragve, Saudijske Arabije i Paname.
Prvi put nakon više od deset godina SAD i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto. U prvih 20 ušle su Kostarika i Kuvajt, koji su zauzeli dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.
– Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika – stoji u izvješću.
Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast.
Blizina prirode, dobra ravnoteža posla…
Od stanovnika 143 zemlje i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do deset. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije. U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.
Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice, SAD-om gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, zaključila je De Paola.
Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. Finsko društvo je prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije, zaključak je izvješća.