Hrvatski zastupnici bili protiv – jedan od razloga je 0,2 promila za mlade vozače

OGROMNE PROMJENE: Uskoro će u Europi kamione moći voziti 18-godišnjaci, no uvode se stroža pravila za mlade vozače

Objavljeno: 29.02.2024. zagorjeinternational

U Europskom parlamentu raspravljalo se o prijedlogu novih pravila o vozačkim dozvolama. Predložena direktiva Europske unije predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole, obvezne zdravstvene preglede za vozače svakih 15 godina, ali i stroža pravila za mlade vozače. Protiv prijedloga bilo je 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog, prenosi Index

Noviteti 

Vozači početnici morat će proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima. Vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet. Podržano je i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament. 

Nije podržan prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu. 

Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju. 

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ističe da je riječ o probnom roku za vozače početnike, digitalnoj vozačkoj dozvoli Europske unije, novom sustavu zamjene vozačkih dozvola trećih zemalja i ublažavanju jezičnih zahtjeva za podnositelje iz drugih zemalja. 

– Bit će lakše dostupni podaci o vozačima. Ono što je posebno bitno, ako napravite prekršaj u jednoj zemlji, bit ćete sankcionirani u drugoj zemlji članici – napominje Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti. 

Jedno od ključnih pitanja je sigurnost mladih vozača, pa se za njih predlaže probno razdoblje od dvije godine. 

– Mi imamo srednje prometne škole koje osposobljavaju i obrazuju vozače motornih vozila za zanimanje vozača motornog vozila i s navršenih 18 godina oni se mogu itekako upustiti u vožnju u realnim uvjetima prometa. Naš sustav se pokazao kao puno napredniji u odnosu na rješenja koja se sada predlažu – rekao je pomoćnik glavnog tajnika HAK-a  Sinan Alispahić prenosi HRT. 

Stručnjaci su složni oko toga da u usporedbi s drugim europskim zemljama u Hrvatskoj imamo nižu prometnu kulturu. 

Glasanje 

Stajalište Parlamenta prihvaćeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan. 

Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i veće sigurnosti sudionika u prometu. Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dopuštena razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila. 

– Ne smije biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu. Tako možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku – “Kad piješ, vozi!” – upozorava Flego. 

Na cestama EU smrtno je stradalo 20.640 ljudi u 2022. Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22, odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine. 

U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj uniji. 

Ministri prometa država članica EU usvojili su svoje pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog parlamenta. 

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba