U organizaciji Europskog parlamenta i parlamentarne dimenzije belgijskog predsjedanja, Vijećem Europske unije u ponedjeljak je otvoren ovogodišnji Europski parlamentarni tjedan.
Tijekom dva dana zastupnici iz nacionalnih parlamenata 26 država članica Europske unije, šest država kandidatkinja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Srbije, Turske, te Norveške, sa statusom posebnog gosta, razmijenjuju tako mišljenja o gospodarskim, proračunskim i socijalnim pitanjima.
Europski parlamentarni tjedan 2024., na kojemu sudjeluju i dva krapinska saborska zastupnika, predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek te predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić, a uz njih i predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, započeo je plenarnom raspravom o gospodarskom upravljanju Europske unije iz parlamentarne perspektive.
Pristup tržištima kapitala
“Euro@25: Što je sljedeće za EMU?“, bila je tema sastanka Odbora za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) koji je otvorila Eva Poptcheva, potpredsjednica Odbora, osvrnuvši se pritom na protek vremena zajedničke valute. Naglasila je da nakon 25 godina usprkos turbulencijama uzrokovanim nizom velikih kriza još od 2008. zajednička valuta i dalje uživa snažnu potporu i status druge po važnosti globalne valute. Istaknula je važnost koordinacije nacionalnih gospodarskih i fiskalnih politika država članica koje su uvele euro s jedinstvenom monetarnom politikom koju provodi Europska središnja banka, daljnju interakciju i kreiranje politika između monetarne i fiskalne politike u svjetlu budućih izazova, uključujući klimatske promjene, digitalizaciju i geopolitičke napetosti te značaja bankovne unije kao snažnog okvira za upravljanje krizama.
U svojem izlaganju Žarko Tušek je rekao da unatoč svim strukturnim reformama EMU-a i poboljšanjima posljednjih godina, primjerice uspostavom Europskog stabilizacijskog mehanizma i bankovne unije, kao i provedbom mjera u području Unije tržišta kapitala, još uvijek postoji potreba za daljnjim radom.
– Što se tiče bankovne unije, njezino stvaranje bio je snažan odgovor na financijsku krizu sa značajnim napretkom na jedinstvenom pravilniku EU-a, na uspostavi nove europske arhitekture za nadzor i sanaciju te na smanjenju rizika – kazao je Tušek, naglasivši kako je to pridonijelo tome da europske banke postanu snažnije, a poduzeća, ulagači i građani imaju više povjerenja u europski financijski sustav.
Nadalje, Tušek se osvrnuo na buduće prioritete, kao što su usvajanje paketa mjera za krizno upravljanje i osiguranje depozita, te nastavak s daljnjim aktivnostima u ostalim područjima rada s ciljem uspostave trećeg stupa bankovne unije, odnosno centraliziranog sustava osiguranja depozita (EDIS).
– Najviši politički cilj je dovršiti posao na tom području Unije tržišta kapitala, što podrazumijeva pojednostavljeni pristup tržištima kapitala, dostupne financijske informacije, smanjenje nepotrebnog opterećenja za tvrtke, investitore i nacionalna tijela, koherentnu i razumljivu tržišnu komunikaciju te implementaciju pojednostavljenih, digitalnih procesa i rješenja – istaknuo je Tušek te dodao da je imperativ osigurati da naše manje etablirane inovativne tvrtke imaju pristup dovoljnom broju privatnog kapitala za razvoj u međunarodno konkurentne tvrtke.
Ključni pokretači rasta
Željko Pavić pak je u okviru Europskog parlamentarnog tjedna sudjelovao na Međuparlamentarnom sastanku Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) na kojem se razgovaralo o tome kako najbolje promovirati socijalna ulaganja u kontekstu novog europskog okvira gospodarskog upravljanja i fiskalnih pravila i o ulozi uzlazne društvene konvergencije u kontekstu različite inflacije, izazova duga i povećanja troškova života.
Naglasio je i to kako su ključni pokretači gospodarskog rasta i inovacija aktivacija neaktivnih skupina na tržištu rada, fokus na stvaranje novih radnih mjesta u industrijama zelene i digitalne tranzicije i ono što je posebno važno, kako je rekao, ulaganje u obrazovanje i razvoj vještina.
– Upravo je ulaganje u obrazovanje i razvoj vještina problem za Hrvatsku. Naime, u Hrvatskoj je obrazovanje besplatno, uključujući i visoko obrazovanje, međutim, nakon završetka obrazovanja naši mladi koji bi trebali biti pokretači gospodarskog rasta i inovacija odlaze u ekonomski razvijenije zemlje – upozorio je Pavić.
Dodao je i kako se ista stvar događa i u drugim ekonomski slabije razvijenim zemljama te izrazio očekivanje kako će Europska komisija, Europski parlament i ekonomski razvijenije članice početi razmišljati o kompenzacijskim mjerama za siromašnije zemlje te da će se o tome uskoro raspravljati na razini Unije.
Osmišljena ulaganja
Razgovarajući o ulozi društvene konvergencije u kontekstu inflacije i povećanju troškova života, Pavić je istaknuo kako su socijalna ulaganja ključna za stvaranje uključivih i otpornih društava.
– U aktualnom vremenu oporavka nakon pandemije, visoke inflacije i energetske krize, potreba za snažnim i dobro osmišljenim socijalnim ulaganjima jača je nego ikada – zaključio je Pavić, dodavši kako cijene proizvoda, usluga i energenata koji spadaju u osnovne životne potrebe rastu bržom stopom od procijenjene inflacije pa je teško procijeniti prave razmjere prijetnji od siromaštva za ugrožene skupine stanovništva.
U svom izlaganju nešto slično je navela i glavna ravnateljica Glavne uprave za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključivost Europske komisije Barbara Kauffmann, a na tragu toga zastupnik Pavić iskazao je poseban interes za nalaz nadzora koji će biti u proljeće 2024. godine.
Drugoga dana Europskog parlamentarnog tjedna, u okviru Konferencije o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji, održane su dvije plenarne sjednice posvećene strateškim ulaganjima s ciljem povećanja potencijala rasta EU-a i budućnosti jedinstvenog tržišta Europske unije i oporezivanju.
Tijekom prve sjednice kojom je supredsjedao prvi potpredsjednik Europskoga parlamenta Othmar Karas u raspravu se uključio predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek koji je rekao kako je unatoč značajnom udjelu Europske unije u globalnoj trgovini, nužno povećati našu produktivnost i proizvodnju kako bi se premostio jaz s drugim velikim gospodarstvima i održala utjecajna uloga EU na svjetskoj pozornici te kako je, uz ulaganja i reforme, presudno dobro osmisliti strategiju opskrbnih lanaca.
– U odnosu na ulaganja i reforme iznimno je važno zagovaranje ulaganja u kritične tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, poluvodiči, zelene tehnologije i biotehnologija, jer one predstavljaju izazov, ali i priliku za rast gospodarstava EU-a tijekom tekuće gospodarske transformacije, naglasio je Tušek.
– Nadalje, usred sve manjeg broja radno sposobnog stanovništva i sve većeg broja starijih u EU, posljedično će provedba mjera za poticanje demografske revitalizacije biti značajna za ublažavanje ekonomskih implikacija starenja stanovništva, istaknuo je.
– U Hrvatskoj kao imperativ gledamo daljnju integraciju jedinstvenog tržišta jer je jedinstveno tržište srž konkurentnosti EU-a i njegova daljnja integracija zahtijeva uklanjanje prepreka i usredotočenje na određene sektore posebice u područjima poput poreza, carina i regulatornog izvještavanja, stoga su nužne daljnje reforme u tom području – kazao je Tušek.
Dodao je kako proširivanje i produbljivanje jedinstvenog tržišta predstavlja najučinkovitiju mjeru za osiguravanje produktivnosti EU-a. Iako se razina integracije u trgovini robom i uslugama udvostručila u posljednjih 30 godina, integracija u području usluga, koje čine oko 70 posto BDP-a EU-a, i dalje je znatno niža u usporedbi s integracijom robe, naglasio je Tušek.
– Iako Europska unija privlači samo oko 8 posto rizičnog kapitala, u 2023. samo je jedna tvrtka za ulaganje u rizični kapital sa sjedištem u EU-u bila među 30 najboljih na svijetu, rekao je Tušek dodavši da je manjak pristupa rizičnom kapitalu vjerojatno jedan od razloga zašto američke kompanije četiri puta više kupuju tehnološke kompanije EU-a nego obrnuto.
– Imperativ je i dalje osnaživati bankovnu uniju, ali i osigurati da naše manje etablirane inovativne tvrtke imaju pristup dovoljnom broju privatnog kapitala za razvoj u međunarodno konkurentne tvrtke – zaključio je Tušek.