Još jedna sezona ispaša je iza pčelara, a iako su se mnogi pribojavali nove katastrofalne godine, prinosi su ipak za većinu pčelara zadovoljavajući. Proljetne ispaše livade i bagrema baš i nisu previše oduševile pčelare jer su kraj travnja i početak svibnja obilježile niske temperature te kišna i vjetrovita razdoblja. Ipak, nešto se “navrcalo“ cvjetnog i bagremovog meda, a pravo olakšanje stiglo je u ljetnim mjesecima na ispašama lipe i kestena, piše ePodravina.

Tatjana Hapavel iz Virja jedna je od najvećih pčelarki u Podravini i trenutno ima 300 košnica. Kao i većina pčelara, kad se podvuče crta zadovoljna je s ovom sezonom.

– Nakon odlične prošle godine, svi smo se pribojavali kakva će biti ova jer ne pamtimo kad smo imali dvije dobre sezone zaredom. Bagrem koji je za podravske pčelare najkarakterističniji bio je daleko od idealno, ali su nas spasile dobre ispaše lipe i kestena. U prosjeku ću na kraju imati oko 17 kilograma po košnici, što i nije tako loše – rekla je za ePodravinu Hapavel.

Najveći problem pčelarima, naglašava ona, zapravo zadaje nekontrolirani uvoz meda upitna kvalitete koji “preplavljuje“ police velikih trgovačkih lanaca. Takav med prodaje se na raznoraznim akcijama po znatno jeftinijim cijenama od domaćeg, a građani sve manje mare za kvalitetu, već se isključivo prilikom kupnje vode cijenama.

– Uvozni med po kvaliteti nama nikako ne može biti konkurencija, a da je tako, najbolje pokazuje cijena. Ne znam zašto državne službe zadužene za kontrolu tome ne posvete više pažnje i tako zaštite nas, domaće pčelare – kaže Tatjana Hapavel.

Sav med koji proizvodi Tatjana prodaje sama i ne želi surađivati s otkupljivačima. Osim na kućnom pragu, med prodaje i na tržnicama, a postala je prepoznatljiva i po “dodatnim“ proizvodima, kao što su propolis, medenjaci, medica, gverc i kreme na bazi meda.

– Ne odustajem od vlastite prodaje, kao ni cijena koje prate kvalitetu mojih proizvoda. Mogu reći da mi prodaja ide dobro i kad imamo dobru sezonu od pčelarstva se može preživjeti. Još kad bi se država pozabavila nekontroliranim uvozom meda upitne kvalitete, onda bismo mogli reći da se isplati baviti pčelarstvom – zaključila je Tatjana Hapavel.