Vrlo malo klubova u povijesti nogometa proživjelo je ispadanje iz lige u sezoni kada su osvojili kup. Od vrhunca slavlja i podizanja pehara, do ponora i ispadanja u niži rang natjecanja u samo par dana, od euforije do agonije ,prošao je najperspektivniji klub iz Krapinsko – zagorske županije. Naravno, riječ je o krapinskom NK Zagorcu.

Sezona je zapravo počela katastrofalno, osvojeno je vrlo malo bodova u jesenskom dijelu natjecanja. Stvari su krenule na bolje promjenom upravljačke strukture kluba u siječnju te kada bi se proljetni dio gledao, Zagorec bi bio u gornjem dijelu ljestvice. No, nažalost ne može se birati što će se gledati pa smo tako zamolili direktora kluba Ivana Bajcera za rezime cijele prošle sezone – kako na terenu tako i iza kulisa kako bi dobili realnu sliku stanja u Podgori Krapinskoj.

Dvije polusezone

– Moja aktivnost počinje početkom druge polusezone, dolaskom Tomislava Pernjeka na funkciju predsjednika kluba. Upravo na njegov nagovor sam prihvatio ulogu direktora kluba. Stanje koje smo zatekli bilo je katastrofalno, tijekom sezone je promijenjena nekolicina trenera, u svlačionici nije bilo one euforije koja je bila kada smo prije samo dvije godine osvojili ligu – započeo je osvrt Ivan Bajcer, no ubrzo se okrenuo onom pozitivnijem dijelu sezone:

– Najveću ulogu odigrao je Matija Smrekar koji je doveo dosta igrača sa strane i posložio momčad. Doveden je i trener Perica Vidak i napravio se jako dobar rezultat u polusezoni. Bili bismo među prvih pet u drugoj polusezoni po rezultatima, s time da smo pobijedili sve iz gornjeg dijela ljestvice i to uvjerljivo. Onda se dogodio splet okolnosti koji je teško objašnjiv. Dogodilo se jako puno čudnih stvari – kazao je Bajcer.

Kako to u biva u svim sportovima s loptom, često zadnju riječ ima mitska božica Fortuna pa je tako Zagorec zbog samo jednog boda morao u repasaž. Ali, ostaje gorak okus u ustima zbog nekih stvari van terena.

– Imali smo jedno malo kašnjenje plaće od par dana, neki određeni igrači su prijetili neigranjem utakmice protiv Grobničana. Ta nekakva buna bila je od strane nekolicine domaćih igrača, ali to se odrazi na momčad. Onda se dogodilo nešto što nisam ni u snu sanjao – saznajem iz nekakvog 16-og izvora da je Perica Vidak dao ostavku. Imao sam iskreno, veliko mišljenje o tom čovjeku, a situacija je bila sljedeća, u nedjelju on daje ostavku, u srijedu imamo finale Kupa protiv Mača te u subotu imamo prvu utakmicu protiv Krka doma. Zvali smo i gradonačelnika Gregurovića koji nam je dao podršku. Došli su svi iz Uprave, ali Vidak je ostao pri svojoj odluci i mi smo bili primorani razmišljati te smo izvukli asa iz rukava, Ivana Zubića koji je u tom trenutku bio bez angažmana. Po mom mišljenju, napravio je presedan, da nije Krapinčan vjerojatno niti ne bi prihvatio, jer situacija je bila stvarno užasna. Prihvatiš posao, a finale kupa je za dva dana i za tjedan dana igraš za ostanak. Bile su neke sugestije da igramo i bez trenera, da kapetan vodi momčad, ali mi smo procijenili da se Matija, koji je bio naš najbolji igrač i strijelac, mora fokusirati isključivo na svoju zadaću zabijanja golova i stojimo iza te odluke. Skupili smo mi iz uprave međusobno i novac za premije, svaki je dao svoj novac da bi dečke još potaknuli, dali smo sve od sebe. Još više me iznenađuje Mitrović, njegov pomoćnik, koji uopće nije došao u klub da bi se oprostio. Mogao je on preuzeti momčad, no pobjegli su glavom bez obzira iz nekog razloga, a nisu bili iskreni. I tu ostane ta neka gorčina, jer smatram da su ostali, kako god da je bilo teško, čovjek mora završiti započeti posao. To je odlika odraslih i odgovornih ljudi, nažalost oni su napravili to što su napravili – iznio je svoje mišljenje Bajcer.

Izvan terena

Ovom prilikom Bajcer nam je napravio i analizu završnih utakmica, iako za sebe iskreno kaže kako je on tu kao poduzetnik s iskustvom zadužen za financijski i organizacijski dio poslovanja kluba, a sportski prepušta stručnjacima.

– Što se tiče Mača, dečki su odigrali mušku utakmicu, svaka im čast, osvojili smo Kup. Bilo smo puno bolji, Mače je imalo neke svoje šanse, ali nisu bili ni blizu. Što se tiče Krka, 0-0 i onda 1-0 za Krk. Bio sam na obje utakmice, u Podgori smo igrali pred prepunim tribinama što je poseban osjećaj. Na Krku, ne znam je li bilo prevruće ili predalek put, nismo dobili niti jedan žuti karton, igralo se nekako kao da nisu imali energije i s moje strane kao navijača, malo sam razočaran. No, ne mogu reći da nisu htjeli. Sve informacije koje kolaju o prodaji utakmice, po meni su gluposti jer svatko tko je vidio face tih ljudi poslije utakmice, takvi dečki ne prodaju utakmice. To samo neki zločesti jezici govore koji žele loše Zagorcu – poručio je Bajcer, dodavši kako je utjecala i neozbiljnost pojedinaca koji su u tom presudnom tjednu igrali malonogometne turnire jer, kako kaže, talent zagorskih nogometaša nikad nije bio upitan.

Tijekom razgovora jedna rečenica direktora Bajcera nam je zazvonila u uhu: Kada igrači igraju dobro, lakše se radi u Upravi. Tom mišlju vođeni možemo zaključiti kako je zimska situacija bila sve samo ne jednostavna.

– U klubu je vladao košmar. Naslijedili smo dug u iznosu od 1.200.000 kuna i istog trenutka odlučili smo klub dovesti u red, i financijski i kadrovski. Radili smo danonoćno da bi stvari postavili na svoje mjesto. Trenutni dug je 700.000 kuna koji nije toliko alarmantan, ali je ipak riječ o ozbiljnom dugovanju koje nas koči u daljnjem radu. Zapravo, većina dugovanja proizlazi iz 2019. godine. Najviše me šokirao dug za plin od 58.000 kuna. To mi jednostavno nije jasno zašto se to nije riješilo na neki način prilikom prodaje Gradske plinare Krapina. Nema člana uprave koji nije našao sponzora, koji se nije potrudio. Ne mogu reći da se prošla uprava nije trudila, na čelu s predsjednikom, to bi bilo jako bezobrazno od mene. Ali, način na koji je funkcionirao klub do sada, a tako je funkcionirao zadnjih 20 godina, jednostavno je krivo vođen. Poduzetništvo me naučilo da ne možete voditi klub nerealno, po pretpostavkama koliko će biti donacija, bez jasne financijske konstrukcije. Svaki sustav, pa i nogometni klub možete voditi jedino na onom što imate. A mi imamo, to je vrlo jednostavno, 100.000 eura od Grada Krapine i članarine od nogometne škole – rekao je Bajcer te napravio osvrt na situaciju oko spomenute nogometne škole:

– Bili smo na lošem glasu, nitko nije htio niti čuti, da bi opće došao trenirati ili igrati. Puno je trenera otišlo prethodne godine i to se odrazilo na renome kluba. Htjeli su samo doći za neke nerealne iznose, napravila se slika o klubu da smo mi tu ‘puni k’o brod’. Primjerice, igrač igra u Zagrebu za 500 eura, a kad dođe u Zagorec onda je automatski cijena 1000 eura. To je bila čudna situacija s obzirom na stanje računa, i prihoda i rashoda – kazao nam je Bajcer dodajući kako iz iskustva koja je skupio tijekom polusezone, za vođenje kluba u trećem rangu natjecanja potrebno izdvojiti godišnje 200.000 eura. Zbog toga je ovu priliku iskoristio kako bi pozvao Grad, Županiju, krapinske poduzetnike i navijače za potporu kako bi se klub održao na visokom nivou.

Klub, kaže, nisu samo 11 igrača na terenu, već u ovako ozbiljnom klubu sudjeluje oko 200 ljudi na raznim poslovima.

– Klub mora biti jedan kolektiv koji ima glavu i rep, imamo nogometnu školu koja je posložena sa svojim trenerima i voditeljem škole što je jako bitno, onda imamo seniorski nogomet, trenera i sportskog direktora koji je poveznica između trenera i direktora kluba, uprave koja donosi sve odluke. To je veliki novitet u klubu, više nema ‘one man showa’, sve vodi uprava, svaka odluka se glasa na sastancima uprave. Klub mora imati profesionalce, što mi nemamo, mora imati tajnika, mora imati oružara, čistačicu i mora imati osobu koja se brine o travnjacima. Naš travnjak na glavnom terenu je među prvih pet u Hrvatskoj po kvaliteti. Jednako dobar sam jedino vidio u Međimurju i drugdje nigdje ove polusezone. Ali, to sve košta, ti ljudi mogu volontirati, kao gospodin Štef, kojem skidam kapu, ali nije fer da on tu s 82 godine kosi dva terena i održava umjetnu travu, a da radi to ‘pro bono’, to je nerealno, mi ga moramo na neki način stimulirati da čovjek ima zadovoljstvo i s te strane – poručio je direktor Bajcer i dao primjer Bjelovara u kojem se o travnjacima brinu iz komunalnog poduzeća, ljudi sa znanjem i iskustvom.

Mlade nade i povratnici

Bliži se kraj priprema krapinske momčadi za novu sezonu u ništa manje teškom rangu natjecanja, s obzirom na to kako u njemu sudjeluju klubovi iz okolice Zagreba.

– Napustili su nas neki naši dečki, u prvom redu kapetan Matija Smrekar. Svi govore već sada da je legenda kluba s čim bih se složio. Meni je žao, ali moramo biti svjesni, ima 34 godine i ima još možda dvije godine nogometa, stoga mu je egzistencija na prvom mjestu. Ovim putem mu zahvaljujem na svemu, bio je dobar kolega i pravi kapetan kako treba biti, zabijao je odlučujuće golove i na kraju krajeva, on je složio tu momčad koja je odigrala prošlu polusezonu i napravio je to vrhunski, mora znati da su mu vrata otvorena u budućnosti, tko zna kuda ga put odvede – kazao je Bajcer te se je osvrnuo i na još neke odlaske, ali i dolaske:

– Otišli su Kanceljak i Vinceljak, kao i nekolicina dečkiju koji su bili na posudbi. A u dolascima klub se je preorijentirao na domaće dečke i počeli smo davati šansu našim juniorima. Naravno dovedeno je još pojačanja sa strane, četiri – pet iskusnih igrača uz koje bi ti naši juniori trebali stasati. Ostao nam je Landripet što je jako dobro, budući da je iskusan igrač i pravi ‘fighter’, tako da očekujemo od njih da oni uz te ljude uče i proigraju pa kroz neke dvije sezone imamo barem dvije trećine prve ekipe sastavljene od naše djece iz omladinskog pogodna. S obzirom na to kako je godinama bila praksa dovođenje igrača sa strane, a naša djeca koja su izlazni juniori idu u druge klubove, što je jedan apsurd, budući da smo uložili u njih i tu su stasali i odrasli, onda oni bolji moraju igrati u Zagorcu i dobiti šansu – poručio je Bajcer.

Kod dolazaka valja naglasiti, kako su iznimno važni povratnici u klub, a direktor Bajcer je tu posebno istaknuo jednu osobu.

– Najdraže od sveg učinjenog, uspjeli smo vratiti i tetu Anu koja je tu radila 20 godina, a bila je primorana otići budući da joj je klub ostao dužan. Najviše efekta u ovim priprema je imao njezin povratak, kad su ju dečki ponovno vidjeli nastala je totalna euforija, što je ogromna stvar za početak sezone. Vratili smo Maju Cesarec, Dubravka Pastorčića i Ivana Ivanovića na mjesta trenera u Školi nogometa. Promjene koje su nastale u vođenju kluba rezultirale su povratnicima i jednom pozitivnom atmosferom koja će zasigurno rezultirati dobrim rezultatima i dugoročnom uspješnom funkcioniranju kluba – zaključio je Bajcer.