Danas je život posve nezamisliv bez uporabe digitalnih uređaja. Digitalna tehnologija višestruko je prisutna u našem svakodnevnom životu i gotovo je nemoguće pojmiti život bez modernih uređaja, računalnih alata i interneta. Njena primjena uvelike je promijenila način komunikacije, utjecala na obrazovanje i način na koji učimo. Razvoj interneta učinio je dijeljenje i razmjenu podataka jednostavnim, a njegov utjecaj seže na društvo u cjelini.
Početak upotrebe digitalne tehnologije u kulturnim institucijama nije prihvaćen s velikim oduševljenjem. Iako su i tada bile očite prednosti njezine implementacije, konzervativan diskurs smatrao je suvišnim uvođenje dodatnih mogućnosti u tradicionalan odnos posjetitelj – muzejski predmet.
Danas, utjecaj digitalne tehnologije u muzejskim ustanovama očituje se u gotovo svim aspektima njegovog rada, a digitalizacija muzejske građe nudi brojne mogućnosti. Online dostupnost kulturne baštine ima za cilj zaštiti originalni muzejski predmet, povećati njegovu dostupnost te stvoriti nove proizvode i usluge.
Novo iskustvo
Upotreba digitalnih snimaka visoke kvalitete umanjuje korištenje originala te otklanja mogućnost za njegovo oštećenje ili otuđenje. Predmet ostaje trajno pohranjen u muzejskoj čuvaonici sa stalnim mikroklimatskim uvjetima.
Objavljivanje snimaka muzejskih predmeta na mrežnim stranicama ustanova ili specijaliziranim portalima donosi posve novo iskustvo. Korisnik direktno pristupa digitaliziranom predmetu, sagledava ga iz različitih kuteva, povećava ii smanjuje prikaz te se njime učinkovito služi. Interaktivno sučelje preglednika i visoka rezolucija snimljenog materijala pruža mogućnost za buduće evaluacije i znanstveno istraživački rad. Digitalizacijom bogat fundus muzeja dobiva novi život, a njegova stalna dostupnost na internetu omogućuje uvid u građu pojedine institucije. Digitalizacijom kulturne baštine stvara se velika količina sadržaja kojeg možemo koristiti u obrazovanju, umjetnosti, znanosti i gospodarstvu. Digitalizacija, mrežna dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja jesu i bit će nužan preduvjet za pristup kulturnim sadržajima u budućnosti, kao i za promociju nacionalne baštine, identiteta i raznolikosti u europskom okruženju.
Prema planu digitalizacije kulturne baštine Republike Hrvatske, digitalizirani kulturni sadržaj predstavlja važan resurs koji pridonosi ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Kontinuiranim razvojem digitalizacije nastat će jedinstveno tržište, s velikom ponudom novih i inovativnih online proizvoda i usluga.
Trogodišnji projekt
Uzimajući u obzir kriterije i smjernice Nacionalnog projekta “Hrvatska kulturna baština”, Muzej krapinskih neandertalaca započeo je trogodišnji projekt digitalizacije građe. Temeljem analize ljudskih kapaciteta u području digitalizacije te tehničke opremljenosti koju posjeduje Muzej, odlučili smo se za vanjskog kooperanta s velikim iskustvom na ovom području.
Tijekom inicijalnog razgovora s izvođačem upoznati smo s trenutnim tehnološkim mogućnostima i limitima skenera te potencijalnim problemima koji nas očekuju, s obzirom na različite teksture i materijal izvornika. Prilikom skeniranja predmeta korišteno je više optičkih 3D mjernih uređaja: 3D skener Zeiss Comet L3D 2M, Artec Eva i Artec Space Spider L3D skeneri. Kod 2d formata upotrebljeni su 2D profesionalni skeneri i SLR fotoaparati.
Kriteriji prilikom odabira građe za digitalizaciju bili su jedinstvenost fonda, cjelovitost zbirke, stanje izvornika te mogućnost manipuliranja originalima. Uzevši u obzir navedene parametre, započeli smo proces digitalizacije ‘Zbirkom eksperimentalne arheologije’. Riječ je o zatvorenoj zbirci koja sadrži dokumentaciju i ručno izrađene predmete Stjepana Vukovića, osnivača Arheološkog odjela Gradskog muzeja u Varaždinu. Nakon što smo uspješno okončali cjelokupan proces, uslijedila je digitalizacija predmeta Paleontološke i Geološke zbirke. Paleontološka zbirka sadrži fosilne primjerke biljaka i životinja kojima dokumentiramo geološku prošlost i tijek biološke evolucije. Geološka zbirka sadrži mineralošku i stijensku građu te karte, crteže i dokumentaciju. Predmetima iz ove zbirke možemo dokazati slijed geoloških zbivanja Hrvatskog zagorja, ali i drugih krajeva Hrvatske. Sve zbirke su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Obrada podataka
Čitav proces podijelili smo u nekoliko faza. U početku je napravljeno desetak probnih snimaka, kako bismo vidjeli rezultate i njihovu kvalitetu te uvidjeli eventualne nedostatke. Manji, kompaktni muzejski predmeti odvezeni su u prostorije tvrtke koju smo izabrali za postupak digitalizacije, a završni segment skeniranja odvijao se in situ te unutar stalnog postava Muzeja. Pojedini predmeti, čija građa je izuzetno složena, skenirani su nekoliko puta kako bi se dobile zadovoljavajuće snimke. Transparentni predmeti, poput gorskog kristala, uslijed tehničkih problema nisu skenirani. U takvim slučajevima često se koristi premaz, ali njegov sastav može destruktivno djelovati na mineral, stoga smo odustali od njegove primjene.
Nakon završenog postupka pristupilo se obradi sirovih podataka. Finalne datoteke u obj. formatu s pripadajućim datotekama teksture u jpg. formatu prilagođene su portalu e-Kultura. Ukupno je digitalizirano nekoliko stotina predmeta koji su podijeljeni u tri zbirke.
Tako je Muzej krapinski neandertalaca postao jedan od prvih muzeja u Hrvatskoj koji posjeduje digitalizirane 2d i 3d predmete iz vlastitog fundusa. Ministarstvo kulture i medija prepoznalo je naš Muzej kao partnera u projektu eKultura – digitalizacija kulturne baštine. Sudjelovali smo u integracijskom testiranju središnjeg sustava za pohranu i prikaz podataka o građi kojeg razvija tvrtka Ericsson Nikola Tesla. Na središnjem portalu Digitalne kulturne baštine (www.kultura.hr) bit će dostupni svi podaci cjelokupne digitalizirane građe i podaci o aktualnim projektima digitalizacije u Republici Hrvatskoj.