Nakon što je u ponedjeljak u Varaždinu osmero ministara, na inicijativu Varaždinske, Međimurske, Krapinsko – zagorske, Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije, s petoricom župana potpisalo 15,2 milijarde kuna vrijedan Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar u Poslovno – tehnološkom je inkubatoru u Krapini jutros detaljno predstavio javnosti što će to točno značiti za žitelje KZŽ.
Podsjetimo, u spomenutom je sporazumu nabrojeno ukupno 38 velikih projekata, te je predviđeno skoro šest milijardi kuna za 30 strateških projekata, preko devet milijardi kuna za šest infrastrukturnih projekata i 65,5 milijuna kuna za projektiranje.

– U startu smo dogovorili da svaka županija ima pet strateških projekata plus jedan rezervni, te infrastrukturne projekte, od kojih je jedan vezan samo za županiju te jedan ili dva koji su vezani uz više županija. Razvojni sporazum našoj je županiji donio pet plus jedan strateški projekt, a to su Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, koja bi trebala postati Nacionalni centar za liječenje srca i mozga, projekt vrijedan 380 milijuna kuna, zatim Znanstveno – edukacijsko – zabavni centar, vrijedan 126 milijuna kuna, uređenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, projekt vrijedan 171 milijun kuna, Bedekovčanska jezera, 65 milijuna kuna, projekt “Crna kraljica” u Krapini, 63,5 milijuna kuna i takozvani rezervni projekt, Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Cilj nam je napraviti novu školu za djecu s teškoćama u razvoju, a projekt je vrijedan 70 milijuna kuna. Znači, ukupno 873 milijuna kuna investicija – kazao je Kolar.
U dijelu infrastrukturnih projekata, istaknuo je, tri se odnose na Krapinsko – zagorsku županiju.

Dva ciklusa

– Jedan je takozvana ‘zagorska brza cesta’, vrijedna 2,3 milijarde kuna, zatim “Lepoglavska spojnica”, koja je u ovaj Razvojni sporazum ušla s 1,5 milijardi kuna te završetak brze ceste Zlatar Bistrica – Marija Bistrica sa spojevima na Popovec i Breznički Hum, 1,6 milijardi kuna. To je ukupno 5,4 milijarde kuna. Imamo i popis projekata za koje se traži financiranje projektno – tehničke dokumentacije. Tu je nama odobreno 12 milijuna kuna, i to za Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice, za izvedbeni projekt 2,5 milijuna kuna, za Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice, za izvedbeni projekt za treću i četvrtu fazu, 600 tisuća kuna, zatim dva milijuna kuna za Bedekovčanska jezera, za digitalni inovativni centar milijun kuna, izgradnju zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu 800 tisuća kuna, zatim za Centar za palijativnu skrb 800 tisuća kuna, dva milijuna kuna za izgradnju novog objekta Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, za Mrežu biciklističkih staza Krapinsko – zagorske županije milijun i pol kuna, uvođenje jednosmjenske nastave u osnovnim školama 600 tisuća kuna i Šemničke toplice 200 tisuća kuna. Dakle, govorimo o projektnoj dokumentaciji – rekao je krapinsko – zagorski župan, pa nastavio o važnosti projekata.

– Ne treba govoriti kolika je vrijednost tih projekata, ne samo u novcu, već i u onome što će oni značiti za kvalitetu života ljudi na području Krapinsko – zagorske županije. Ovo je početak jednog dugačkog puta koji je vrlo izazovan i nikad veća prilika za nas da napravimo jedan veliki iskorak. Mi smo za to spremni, za većinu tih projekata imamo gotovu dokumentaciju i izdane dozvole i praktički smo spremni već sljedeće godine krenuti u realizaciju. Tu priču koordinirat će naša Zagorska razvojna agencija, a gospođa Vlatka Mlakar ispred Županije je zadužena za provedbu kompletnog Razvojnog sporazuma. Bit ćemo lokomotiva koja će vući sva ministarstva koja su vezana uz naše projekte, da u što kraćem roku krenemo s provedbom projekata koji su spremni, da u što realnijem roku isprojektiramo sve ono što smo si zadali za cilj i da zajedno, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, novu financijsku omotnicu, kroz ITU mehanizme, i grada Zagreba i grada Krapine, kroz državni proračun, ali i kroz naša vlastita sredstva, što prije realiziramo što veći broj projekata – kazao je Kolar.
Neki projekti, poput “Lepoglavske spojnice”, dodao je, će se protezati kroz dva ciklusa novih financijskih omotnica jer je u ovom Razvojnom sporazumu za taj projekt predviđeno 1,5 milijardi kuna, a ukupna vrijednost “Lepoglavske spojnice” je 4,4 milijarde kuna.

Novi pravac

– To su ukupno 92 kilometra pruge, od čega 23,92 kilometra nove pruge prolazi kroz područje Krapinsko – zagorske županije. Dobivamo sasvim novi željeznički pravac, Bedekovčina – Poznanovec – Peršaves – Lepoglava, a važno je napomenuti i da smo, pregovarajući o “Lepoglavskoj spojnici”, paralelno pregovarali i o elektrifikaciji pruge do Krapine i graničnog prijelaza te modernizaciji pruge koja ide i do Gornje Stubice, a koja ide i preko Bedekovčine, Konjščine i dalje prema Varaždinu – otkrio je Kolar.
Najavio je i da će tražiti jednu malu promjenu, a to je da se u Razvojni sporazum uvrsti obrazac vremenskog plana provedbe Razvojnog sporazuma jer toga trenutno nema.

– Bez toga, mi ne možemo niti provoditi one obaveze koje mi imamo, a to je da kvartalno izvještavamo o provedbi sporazuma. Da smo vidjeli tekst koji je išao prema Vladi prije, mi bismo na njega odmah reagirali i dali odmah taj prijedlog. Ovako ćemo to zatražiti na prvoj koordinaciji. Smatram da je to ključno. Ključno je i da,kad se nešto dogovorimo, nema više izmjena dok se svi partneri nisu s time usuglasili. Govorim iz iskustva. Od onih odluka Vlade Republike Hrvatske od 6. prosinca 2019., sa sjednice kada je bio Dan grada Krapine, ispoštovano je ništa ili gotovo ništa. Ovo je neka druga, šira, konkretnija priča, ali želim da ima sretan kraj. Zato želim od samog početka informirati javnost o svemu što će se događati i kako ćemo svaka tri mjeseca informirati nadležna ministarstva, ja ću paralelno informirati i javnost naše županije. Jer previše smo u ovo uložili da bi to ostalo nedorečeno – kazao je Kolar.
S njime se slaže i županijska pročelnica za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar.

– Kao mogući izvori financiranja, određeni su Mehanizam za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir i državni proračun, naravno, ovisno o raspoloživim sredstvima. Samim dokumentom su određene i obveze potpisa ovog sporazuma, a to je da moramo biti proaktivni i otvoreni u izvršavanju zadataka i svako tromjesečje pratiti realizaciju te o tome izvještavati resorno ministarstvo. Moramo izraditi još jedan dokument, a radi se o detaljnom vremenskom planu jer je zapravo veoma teško upravljati tako velikim projektima koji su tako visokog iznosa. Zato ćemo se dogovarati s resornim ministarstvom i usuglašavati njihove i naše planove, i zapravo je taj dokument jedna velika pomoć da bismo imali mogućnost pregovarati vezano uz sve korake koje je potrebno provesti prilikom realizacije strateških projekata – kazala je Mlakar.
Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra KZŽ, predstavila je poseban program, Plan za tranzicijsku industriju regije Sjever, koji definira konkretne aktivnosti, mjere i ciljeve, a samim time i natječaje na koje će se gospodarstvenici na području regije Sjever, dakle, svih pet županija, moći javljati i koristiti financijska sredstva.

Četiri natječaja

– Svjedoci smo da se zapravo u svim regijama Europske unije pokreću intenzivni procesi industrijske tranzicije koji su uvjetovani i procesima globalizacije, ali i određene zdravstvene krize koja je prouzrokovana pandemijom, ali i nedostatkom visokokvalificirane radne snage koja bi pratila procese koji se događaju. Ista je stvar i u svim hrvatskim regijama te je zbog toga izrađen Plan za industrijsku tranziciju. Krapinsko – zagorska županija se opredijelila da će intenzivirati aktivnosti i potporu gospodarstvu u sektorima zelenog rasta, zdravstvene industrije, pametne industrije i uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti. Ono što se konkretno definira Planom za industrijsku tranziciju, što bi moglo biti zanimljivo zagorskim gospodarstvenicima, su četiri poznata natječaja koja bi trebala biti raspisana tijekom iduće godine. Prvi javni poziv koji se očekuje, jest javni poziv za partnerstva za inovacije, u okviru regionalnih lanaca vrijednosti, gdje je na raspolaganju 75 milijuna eura za gospodarstvenike iz regije Sjever. Radi se o projektima istraživanja i razvoja, odnosno, potporama za ulaganje u istraživačku infrastrukturu. Nadalje, 18 milijuna eura je planirano za podršku ‘start up-ovima’ malih i srednjih poduzetnika u okviru regionalnih lanaca vrijednosti. Dakle, prilagodba za tehnološke promijene i prilagodba zelenoj i digitalnoj tranziciji, u okviru niša koje sam spomenula na početku. Kako bi se razvile potrebne vještine radne snage, planirano je četiri milijuna eura upravo za potpore za usavršavanje djelatnika u navedenim industrijama. Posljednji planirani natječaj, za koji je alocirano dva milijuna eura, su pozivi za podršku inovacijskim klasterima. Dakle, poticanje umrežavanja samih dionika za izgradnju ili nadogradnju inovacijskih klastera. Dakle, aktivnosti koje su kombinirane i s drugim natječajima iz drugih programa Europske unije, a fokusirani su upravo na regiju Sjever, omogućavaju i našem gospodarskom sektoru da brže pokrene svoj investicijski ciklus, stvori kvalitetnu radnu snagu i da čim lakše prođe proces industrijske tranzicije – kazala je Matuša.

Župan Kolar je na samom kraju zahvalio premijeru Plenkoviću, Vladi Republike Hrvatske, ministrici Tramišak i njezinom timu te svim ministrima koji su u ponedjeljak potpisali Razvojni sporazum.

– Zahvaljujem im što su prepoznali da je potreban ravnomjeran regionalni razvoj, što smo uspjeli uskladiti naše strateške projekte te smo se odlučili da ćemo ih zajedno i realizirati. Na takvoj osnovi gradi se bolja budućnost – zaključio je krapinsko – zagorski župan. (ab, jj, vc)