Na petoj sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, održanoj u četvrtak, s 20 glasova za i 10 suzdržanih, izglasan je proračun za iduću godinu, koji iznosi 282.287.000 kuna.
– Od 2013. godine, mog prvog proračuna, do ovog zadnjeg 2020. godine, vidljivo je da rastemo sa 150 milijuna kuna na 225 milijuna kuna realizacije i, što se tiče ovog novog proračuna od 282.287.000 kuna, izvršenje će biti sigurno veće nego što je bilo u 2020. godini, upravo zbog ovih strateških projekata, takozvanih ‘brendiranih’ projekata koji će stvarno županiju pozicionirati na neka područja na kojima dosad nije bila – kazao je župan Kolar, pa istaknuo najvažnije projekte.
– Jedan od njih je Znanstveno zabavni edukacijski centar u Stubičkom Golubovcu. Tu su i Krapinske Toplice, kao nacionalni centar za liječenje srca i mozga, druga faza dogradnje Specijalne bolnice Stubičke Toplice, nova sigurna kuća koju gradimo, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Srušili smo dio škole koji je bio potreban. Natječaj je vani do 3. siječnja i imat ćemo izvođače do kraja ožujka, počet ćemo ove godine graditi i sljedeće ćemo godine završiti taj projekt. Školu u Lazu Bistričkom smo srušili. Počet ćemo ju graditi u ožujku ili travnju i bit će gotova u sljedećih godinu dana, a isto tako i školu u Putkovcu, kroz Mjere ruralnog razvoja smo osigurali 10 posto više novca više za poljoprivrednike nego što je to bilo ove godine i tako četiri godine, za vrijeme čitavog mandata, dižemo za 10 posto. Pokrili smo civilno društvo, udruge, povećali smo sredstva za ulaganje u zdravstvo, posebnu smo pažnju posvetili socijali i mislim da je proračun ambiciozan, izazovan, ali i da je realno ostvariv. Vlada Republike Hrvatske je jučer donijela odluku o potpisivanju Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske. U njemu je definirano koji su to strateški projekti i upravo oni koje smo stavili u plan razvoja i oni koje smo već sad definirali u ovom proračunu. Vrlo sam zadovoljan time što ćemo potpisati Sporazum. Ima nekih detalja o kojima se nadam da ćemo još uvijek moći razgovarati, ali generalno smo osigurali provedbu kapitalnih investicija na području Krapinsko-zagorske županije – pojasnio je župan Kolar.
Proračun za iduću godinu komentirao je i Zoran Gregurović (HDZ), nazvavši ga ‘brendiranim’ jer, kako je istaknuo, ne voli koristiti riječi razvojan i socijalan jer to su stare floskule.
– Što se tiče proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2022. godinu, u svom sam izlaganju pohvalio kapitalne projekte koje Županija provodi. Izrazio sam žal što nema nijednog projekta s područja grada Krapine za 2022. godinu, no činjenica je da se većina tih projekta financira ili iz fondova Europske unije ili iz nekih drugih izvora i na tome čestitam i županu i njegovim suradnicima što su uspjeli povući sredstva, no ako gledamo onaj dio izvornog proračuna, vidimo da tu ima niz stavki koje se odnose na promociju, brendiranje i slično, vrlo malo sredstava ide za neke kapitalne, konkretne stvari gdje bismo našim Zagorcima i Zagorkama olakšali život na našim zagorskim bregima. Osigura se 250.000 kuna za građanski odgoj, 10.000 kuna otvorena je stavka za širokopojasni Internet ili 100.000 kuna za sufinanciranje nerazvrstanih cesta prema osobama s invaliditetom i teško pokretljivima, ali isto tako u obrazloženju proračuna piše za spojne ceste između dviju općina, odnosno granične ceste ili prilazne ceste prema sakralnim objektima, to je vrlo mala stavka. Mogli bismo još nabrajati tih stavki jako puno, mislim da se tu može smanjiti u tom dijelu i povećati pomoć upravo za kapitalne, životne projekte da se ostvare i zbog toga sam nazvao taj proračun ‘brendirani’ – istaknuo je Gregurović, dodavši:
– Mi smo kod glasanja u proračunu ostali suzdržani. Proračun je donesen s 20 glasa za, iako su nedostajali neki vijećnici vladajuće većine, sad se pokazalo tko je još u toj vladajućoj većini, tko je glasao za proračun – poručio je Gregurović.
Veliki planovi
Župan Kolar kazao je kako županiju u 2027. godini vidi kao digitalnu, zelenu i održivu.
– Ono što čitavo vrijeme radim, ne skrivam se iza onog “do svake hiže voda, do svake hiže cesta“. Uvijek napišem do koje, kada i s kojim sredstvima. U našem smo planu rekli da smo pripremili 42 lokacijske dozvole za solarne elektrane na krovovima naših škola i zdravstvenih ustanova i svaka je navedena imenom i prezimenom. Sutra ćemo, nakon Opće bolnice Zabok, otvoriti novu na krovu Specijalne bolnice Krapinske Toplice, a nakon toga dalje slijedi Stubičke Toplice. I dalje čekamo natječaj da bismo to mogli realizirati. Projekt Bajera, znači pet jezera na Bajerima, je čisti ekološki projekt u službi turizma. Uvijek sve ono što govorimo u planu definiramo s konkretnim projektima. Digitalizacija županije, jedino dvije županije u Hrvatskoj su napravile prvu fazu. Mi smo drugu fazu počeli i u proračunu smo izdvojili preko milijun kuna za to. Nadamo se da će biti natječaja i čim riješimo digitalizaciju Županije i županijskih službi, kreće digitalizacija svih osnovnih i srednjih škola i nakon toga i gospodarstva te Obrtničke i Gospodarske komore jer želimo zatvoriti taj ciklus. Naravno kružno gospodarstvo, mi u tom djelu možemo biti dobar partner, stvarati uvjete, razvoj infrastrukture potpornih institucija koje radimo, subvencioniranje kamata, brzo izdavanje građevinske dozvole i to je naša zadaća i pomoć oko pripreme dokumentacije – pojasnio je župan.
Ulaganje u gospodarstvo
Kolar je istaknuo da će u sljedećoj godini biti sedam novih investicija u gospodarstvu.
– Svi ti gospodarstvenici bili su kod mene ili ja kod njih, razgovarali smo s mojim i njihovim timovima, pripremamo dokumentaciju da budemo brzi i učinkoviti u izdavanju dozvola kako bi se mogle te investicije realizirati. Reći ću da ćemo u natječaju u Ministarstvu turizma kroz mehanizam za oporavak i otpornost imati tri naše kuće koje će ići s dogradnjom hotela i nijedan nije manji od 72 dvokrevetne sobe. To je povećanje smještajnog kapaciteta minimalno za 450 kreveta i to je brendiranje – kazao je župan.
Plan razvoja do 2027. godine te plan o digitalnoj i zelenoj Krapinsko-zagorskoj županiji prokomentirao je i Zoran Gregurović.
– To je u skladu s ciljevima Europske unije za sljedeće programsko razdoblje. To su postavljeni ciljevi i mi koji imamo možda neke starije projekte, morat ćemo ih uskladiti s tim ciljevima Europske unije. Što se tiče same strategije, ostali smo kod nje suzdržani zato što je to jedan veoma opsežan dokument preko 800 stranica. Ako hoćemo ozbiljno pristupiti i raspravljati o njemu, bilo je premalo vremena. Jako puno se govori u analizama i ciljevima u gospodarstvu, a vrlo malo je gospodarstvo u samoj strategiji zastupljeno – rekao je Gregurović.
