Pred nama je još jedan, 51. po redu Tjedan kajkavske kulture, u sklopu kojeg će se održati i Festival kajkavskih popevki. Krapinčane i posjetitelje očekuje iznimno bogat program krcat kulturnim, zabavnim i sportskim programima koji počinju već večeras, dok je službeno otvorenje u nedjelju u 17 sati na Trgu Ljudevita Gaja. Idealno je to vrijeme za razgovor s prvim čovjekom grada koji su proteklih godinu dana prije svega obilježili infrastrukturni radovi kroz samo središte, a koji su ovog tjedna privedeni kraju. Gradonačelnik Zoran Gregurović kaže da Krapina sada spremna, uljepšana, ali i infrastrukturno modernizirana dočekuje svoje goste.

Zadovoljni ste kako su protekle pripreme i kako je složen program ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture?

Kada usporedimo budžet našeg Tjedna kajkavske kulture i Festivala s drugim, mnogo razvikanijim sličnim manifestacijama, bez obzira što smo mi tu u financijskom smislu puno slabiji, mislim da je program izuzetno sadržajan i da svatko može pronaći nešto za sebe. Od koncerata, izložbi raznih radionica i igraonica, predstava, bit će tu i nekoliko noviteta, poput uprizorenja Srednjovjekovnog tabora. Ove će se godine održati i najsadržajniji Zagorski gospodarski zbor, koji osim u i oko OŠ Ljudevita Gaja, širimo i na samo Šetalište hrvatskog narodnog preporoda, sve do Srednje škole Krapina, što garantira da će krapinskim parkom proći velik broj posjetitelja. Ne smijemo zaboraviti ni brojna sportska događanja. Ono što mi se sviđa je to, što se polako počelo u samu organizaciju uključivati sve više sugrađana i udruga. Nadam se da će se kroz određeno vrijeme i kroz sinergiju sve više početi osjećati jedan pozitivni duh, a onda će to rezultirati i većom posjećenošću i brojnijim dolascima gostiju u Krapinu. Nadamo se samo da će nas vrijeme ove godine poslužiti, ako bude to, ne sumnjam u veliku posjećenost.

Novitet je ove godine i Vinski plac na Trgu Ljudevita Gaja. Kako je to zamišljeno?

Tu će se prezentirati vinari ovog podneblja. Pozivam sve posjetitelje da dođu i da vide, ali nećemo previše odavati, to će biti malo iznenađenje. U svakom slučaju, osim tog Vinskog placa, grad je već ukrašen i licitarskim srcima. To je također novitet kojim smo željeli vratiti jedan starinski zagorski duh. Možda licitari nisu karakteristični suveniri Krapine, ali Tjedan kajkavske kulture je zagorska manifestacija, a smatramo da licitari na neki način simboliziraju Zagorje.

Većina će se tih manifestacija odvijati u samom gradskom središtu, koje je u proteklih nešto više od godinu dana po etapama bilo raskopano. Radovi su konačno završeni?

Prije svega, ovim se putem ispričavam sugrađanima koji su imali problema zbog ovih radova te koristim priliku da im zahvalim na strpljenju. Imali smo jedan stvarno opsežan zahvat kroz grad koji je sigurno mnoge i ljutio, pogotovo one u centru. No moramo biti svjesni da se ovakvi zahvati rade jednom u 50-ak godina, a vjerujem da će s obzirom na korištene moderne materijale izdržati i duže. Ako se sjetimo da smo na dionici od 1500 metara mijenjali niskotlačni i srednjetlačni plinovod, da je mijenjana fekalna i oborinska odvodnja, da je kompletno zamijenjena vodovodna mreža, i ako znamo da su postavljeni kablovi niskonaponske mreže i optički kablovi pod zemlju i pritom se velika većina privela kraju.
Kroz cijelo vrijeme izvođenja radova stari sustavi su normalno funkcionirali i sugrađani su imali kontinuirano plin, vodu i struju, a normalno je funkcionirala i odvodnja, osim kratkih vremenskih razdoblja kod prespajanja na nove sustave, koji su bili unutar jednog dana, no to je dodatno usporavalo radove. Ceste su gotove, ovaj tjedan asfaltirana je i Ulica Ljudevita Gaja, uređen je i nogostup od Magistratske kroz Gajevu ulicu. Osvježen je i posađenim okruglastim javorima i dvjema pametnim klupama, kako bi taj dio dobio urbaniji štih. Kroz vrijeme se nadam da će se zamijeniti podloga i na nogostupima na drugoj strani ulice. Malo pomalo, cijeli će centar dobiti novi, ljepši i suvremeniji izgled.
Što se pak tiče samog uređenja Trga Ljudevita Gaja, drago mi je što smo oko svih tih radova postigli konsenzus s Gradskim vijećem, kojem se ovim putem zahvaljujem. To je projekt nas svih. Naime, da bismo mogli uopće krenuti razmišljati o samom uređenju Trga, potrebno je sanirati most kod sv. Ivana, koji je u izuzetno lošem stanju. Očekujemo kroz narednih dva – tri tjedna da će se raspisati natječaj za sanaciju tog mosta, jer je to preduvjet da bi se kasnije mogao uređivati Trg Ljudevita Gaja. Jer da se to ne učini, most vjerojatno ne bi podnio tešku mehanizaciju koja bi onuda prolazila zbog uređenja trga, a s druge bi strane mehanizacija koja bi radila most oštetila novi Trg. Stoga je prioritet most, da postane stabilan i da prestane biti opasan za prometovanje, a nakon toga očekujemo početak uređenja samog Trga Ljudevita Gaja, da stvarno ova naša Krapina dobije izgled kakav zaslužuje.
Nakon završetka preostalih radova, maknut će se kablovi koji su po cijelom centru po zraku kao paukova mreža i u funkciju će se staviti ovi kablovi pod zemljom. Treba uzeti u obzir da se kroz ovo prošlo vrijeme uredio i Stari grad – statika, temelji i fasada, da je zamijenjeno i krovište, a uređuje se i ispred Franjevačkog samostana. Očekujemo da bi se do blagdana svete Katarine i ti radovi završili. Ono što mi je posebno drago je što se izmaknula plinska stanica iz Parka Matice hrvatske, koja je bila jedno rugla na samom ulazu u taj park. Eto, malo pomalo centar grada nam poprima jedan novi izgled. Uskoro će biti objavljen i natječaj za nabavu kino projektora, tako da će i to biti jedan od noviteta u našem gradu.

Možete li čitateljima dočarati kako bi Trg Ljudevita Gaja mogao izgledati?

Iz 2008. godine postoji projekt uređenja tog dijela Trga, međutim, razgovarali smo da bi se išlo s novim prijedlogom, budući da je bilo dosta primjedbi na taj projekt. Napravili bismo novo idejno rješenje koje bismo nakon toga prezentirali u javnoj raspravi i nakon čega bi se napravio novi projekt, za koji bismo mogli tražiti sve suglasnosti. Naravno, nikad se neće napraviti rješenje koje će odgovarati svima, ali htjeli bismo da Trg dobije ljepši, urbaniji štih. Dakako, uz površinsko uređenje Trga paralelno razmišljamo i o mogućnostima vezanim za parkirna mjesta i kako ih nadoknaditi u neposrednoj blizini, budući da će se dio parkirališta uređenjem Trga vjerojatno izgubiti.

Moglo bi se reći da je ovo godina mostova, što se tiče infrastrukturnih ulaganja. Most kod Lidla je završen, slijedi uređenje mosta kod sv. Ivana, što je s Wohlovim mostom (kod separacije) i mostom kod Kotke?

Kod Lidla smo dobili lijep most na kojem sam primijetio da se navečer, s obzirom na njegovo osvjetljenje, dosta naših sugrađana dolazi fotografirati, djeluje dosta dojmljivo. Naravno, tamo još moramo urediti signalizaciju te ćemo, s obzirom na blizinu stambenih zgrada i (ne)kulturu pojedinih vozača postaviti “ležeće policajce”, kako se ne bi jurilo tim dijelom grada. Uskoro će krenuti i sanacija Wohlovog mosta, koji je također u lošem stanju, spomenuo sam već most kod sv. Ivana, a što se tiče mosta kod Kotke, trenutno smo u razgovorima s konzervatorima, gdje je ideja da se taj most proširi da bi se moglo normalno prometovati po dvije trake. Naime, kad je taj most građen, nije bilo tvornice Kotka, kao ni ostalih zgrada koje su u tom dijelu grada izgrađene, tako da se broj stanovnika značajno povećao u stotinu i više godina, otkad je most napravljen. Ideja je dakle da se taj most proširi, a njegove bi se stranice napravile identične kao što su sada. Nadam se da ćemo se oko toga usuglasiti s konzervatorima i da će i taj most uskoro ići u rekonstrukciju. Naravno, na njemu bi se uredile i pješačke staze, s obzirom na velik broj ljudi koji zbog blizine tvornice Kotka, škole i nalazišta na Hušnjakovom onuda prolaze.

U funkciji je konačno i objekt na Hušnjakovom, u zgradi starog Muzeja evolucije proradio je ugostiteljski objekt. Kako ste s time zadovoljni?

Drago mi je da smo nakon dugo vremena i dva propala natječaja napokon dobili ugostitelja koji je ušao u objekt i što taj objekt radi. Kroz određeno vrijeme će cijelu Kneippovu zgradu trebati renovirati, ali prvenstveno mi je drago što je Hušnjakovo u funkciji i što tamo ima sadržaja i događanja za posjetitelje. Ugostiteljstvu koje je ušlo u taj objekt želim sreću da uspiju i da dobro posluju.

Kad smo već kod Hušnjakovog, pričalo se o mostu koji bi povezivao tu lokaciju sa Starim gradom. U kojoj je to fazi?

Na natječaj koji je raspisan preko Ministarstva regionalnog razvoja prijavili smo izradu projektne dokumentacije za drugu fazu uređenja lokaliteta Starog grada, koji bi obuhvaćao unutarnje uređenje same zgrade palasa, kompletnu pristupnu infrastrukturu – staze, ceste, javnu rasvjetu, vodu, odvodnju,… Sve što nedostaje da bi se objekt mogao staviti u funkciju. U tome je prijavljeno i hortikulturno uređenje cijelog lokaliteta, koje je povezano s drugom stranom, sa Hušnjakovom, gdje smo prijavili projektiranje jednog novog smjera vezanog za “Formu primu” te je u sklopu toga planirana izgradnja visećeg mosta koji bi povezivao ta dva brada, odnosno dva značajna lokaliteta iznad Krapine. Naravno, hoće li se taj most moći izgraditi ili ne, prvenstveno ovisi o odobrenju sredstava, ali i o geotehničkim mjerenjima koja će pokazati da li stijene to mogu podnijeti, naposljetku i o onome što projektanti mogu ponuditi.

S obzirom na to što je sve odrađeno, ali i ono što tek predstoji, vrijeme je za malo zabave u Krapini i da buku strojeva, barem na tjedan dana, zamijene kajkavske melodije?

Naravno, pozivam sve Krapinčane i ostale goste da dođu i u ovih tjedan dana uživaju u Krapini, vrata našeg grada svima su otvorena. Dobrodošli u prijestolnicu kaja!