U Kozjaku pokraj Svetog Križa Začretja u ožujku prošle godine, kvartet djelatnika jednog uglednog zagrebačkog restorana – šef kuhinje chef Ivica Klasić, šef ugostiteljstva Boris Prosenica te konobari Stjepan Gogić i Ivan Jurišić, pokrenuli su posao s uzgojem ekoloških jaja od kokoši hrvatica. Na ideju da se, osim ugostiteljstvom, počnu baviti i poljoprivredom, došli su na pauzi između ručka i večere, radeći u restoranu. Osnovali su i vlastitu tvrtku “Jaje d.o.o”, a svoja jaja proizvode pokraj obiteljske kuće, na ograđenom imanju roditelja jednog od njih – Ivice Klasića.
– Ogradili smo oko 2800 kvadrata okućnice i livade i na njima izgradili četiri drvena objekta – kokošinjce, nadstrešnice i prostoriju gdje držimo hranu, po svim standardima o uzgoju, kako kokošima i pijetlovima tijekom zime ne bi bilo hladno, a tijekom ljeta vruće. Kokošinjci su posebno konstruirani da omoguće prirodnu cirkulaciju zraka i regulaciju vlage i topline. U drvenim nastambama podloženim slamom, dvostruka je izolacija, nema nikakvih neugodnih mirisa i temperatura je uvijek stabilna.

Investicija od 200 tisuća kuna

– Krenuli smo tako što je na početku za piliće svaki od nas izdvojio 3500 kuna, a investicija nas je do sada koštala oko 200 tisuća kuna i sve smo to podijelili na četiri jednaka dijela – odnosno, svaki od nas je dosad izdvojio 50-ak tisuća kuna i sve to vlastitim novcem, bez ijedne kune kredita. Dosad smo hrvatice uzgajali tek za svoje potrebe, prijatelje i rodbinu, međutim, uskoro namjeravamo krenuti s većom proizvodnjom, koja će biti namijenjena tržištu. Sada, nakon nešto više od deset mjeseci uzgoja, imamo oko 350 kokoši i pijetlova, a svaka kokoš godišnje daje od 180 do 250 jaja – rekli su Ivica Klasić i Boris Prosenica.
Unatoč tome što sva četvorica imaju pristojna primanja za hrvatske prilike, te su mogli krenuti i s nekim profitabilnijim poslom, primjerice, s uzgojem koštunjičavog voća ili s plantažom lješnjaka, odlučili su kako će se posvetiti nečem živom, što ne zahtijeva puno vremena, budući da sva četvorica žive u Zagrebu, a puno vremena provode i u restoranu. U Kozjak dolaze dva puta tjedno, i to nakratko u srijedu, te nešto duže u nedjelju, kako bi pripremili hranu i pokupili jaja. U uzgoju im pomaže i Marija Maca Škreblin iz sela, koja hrani kokoši i skuplja jaja iz kokošinjca dok su mladići u Zagrebu.

Razmišljaju i o kozama

Razmišljaju i o znatnijem proširenju proizvodnje, a kažu Prosenica i Klasić, nisu odustali ni od ideje o uzgoju koza, jer kozji sirevi postižu dobru cijenu i izuzetno su traženi. No, zasad im je osnovna preokupacija isključivo uzgoj kokoši i pijetlova. Kažu kako im sad najveći problem predstavlja činjenica što zbog ptičje gripe ne smiju držati svoje kokoši i pijetlove na otvorenom, što donekle umanjuje proizvodnju i kakvoću ekoloških jaja i mesa, jer je propisano kako se kokoši moraju ekološki uzgajati, međutim, nadaju se da će se i ta uredbe Veterinarske inspekcije uskoro ukinuti.



Raznovrsna prehrana žitarica i mahunarki

Svoje kokoši “četverac s kormilarom” hrani složenim mješavinama žitarica i mahunarki i svaka se nabavlja posebno, a o uzgoju su puno doznali putem Googlea. Za odabir hrane, uvelike je zaslužan otac Borisa Prosenice, poznati uzgajivač golubova pismonoša. Kokoši se hrane mješavinama pšenice, ječma, raži, konoplje, riže, sirka minerala i suhog voća i povrća. Jednom mjesečno ili po potrebi, kokoši i pijetlovi koji živi na farmi dobivaju još i sok od češnjaka i čaj od koprive za čišćenje organizma. Inače, jaja od kokoši hrvatica nešto su manja od jaja običnih kokoši, ali su vrlo tražena zbog toga što nemaju kolesterola. Jedno jaje, kažu nam mladići, dostiže na tržištu cijenu od oko dvije kune.



Bave se i uzgojem pijetlova

Budući da pri uzgoju 50-ak posto kod nabave ili izlijeganja malih pilića čine pijetlovi, mladići se bave i njihovim uzgojem. Oni, kaže nam Klasić, na ispaši moraju provesti oko pet mjeseci, a onda su još, prije klanja, na intenzivnom uzgoju sa žitaricama. Inače, u matičnom jatu jedan pijetao dolazi na deset kokoši hrvatica. Meso ovih pijetlova je znatno kvalitetnije i cjenjenije od pijetlova druge peradi. Od pijetlova koji prije ili kasnije završavaju u restoranima zainteresiranima za pijetlovo meso, jedina iznimka je zasad veteran Tyson, koji je ljubimac uzgajivača i svojevrsni zaštitni znak tvrtke “Jaje d.o.o”.