Vetropack Straža, tvornica stakla iz Huma na Sutli, početkom je prosinca za svoje uspješno poslovanje nagrađena najprestižnijim gospodarskim priznanjem, kako u zemlji, tako i regionalno. Naime, po drugi puta osvojili su Zlatnu kunu, nagradu Hrvatske gospodarske komore za najuspješniju hrvatsku veliku tvrtku u 2019. godini, a početkom tjedna ta im je nagrada dodijeljena i na županijskoj razini. Tim smo povodom razgovarali s predsjednikom Uprave Vetropack Straže Tihomirom Premužakom, koji nam je otkrio kako su uspjeli othrvati se korona krizi i unatoč njoj privesti kraju najveću investiciju u povijesti tvornice, a najavio je i novi investicijski ciklus.

Čestitamo prije svega na Zlatnim kunama. Što takve nagrade znače za tako veliku i uspješnu tvrtku?

Te nam nagrade puno znače, prije svega našim zaposlenicima, jer je to potvrda da su njihov trud, rad i posvećenost firmi prepoznati, a onda i nagrađeni jednim takvim priznanjem. To je u svakom slučaju motiv za naredno vrijeme i osvajanje novih nagrada, odnosno za buduće uspjehe. I drago nam je što je to došlo baš u godini kad slavimo 160. rođendan. Ta nagrada nije samo dokaz rezultata u 2019. godini, već je to i posljedica dugogodišnjih ulaganja i kontinuiteta dobrog poslovanja.

U 2019. godini proizveli ste više od milijardu boca i staklenki, od čega ste 73 posto izvezli. To su uistinu impresivne brojke.

Ima već više godina otkako smo prešli tu “magičnu brojku” od milijardu proizvedenih i prodanih boca. To je zapravo sada naš instalirani proizvodni kapacitet, pa i prodajni. Jedne se godine on kreće oko milijardu i 50 milijuna, druge oko milijardu i 150 milijuna komada, a i postotak izvoza nam je također uvijek između 70 i 75 posto. Naime, naš je kapacitet toliko velik da daleko premašujemo potrebe cijele Hrvatske. Dakle, potrebe hrvatskog tržišta za ambalažnim staklom iznose oko 80.000 tona, a mi danas imamo instaliran kapacitet od oko 300.000 tona. Na svjetskoj je razini to druga priča – tržište ambalažnog stakla toliko je ogromno da i najveće grupacije na svijetu imaju od 8 do 10 posto udjela. Vetropack Straža ipak nije svjetski igrač, ali je regionalno vrlo jaka, dok je Vetropack grupa značajna u europskom kontekstu.

Kakvo je bilo poslovanje u uvjetima epidemije? Koliko ste zadovoljni ovom godinom?

Pa bilo nam je teško, pogotovo u onom prvom valu kada smo svi bili iznenađeni i šokirani onim što nam se događa. Nažalost, u tom prvom valu imali smo 11 oboljelih. Svi su se oporavili i vratili na posao. Moram istaknuti vrlo visoki nivo odgovornosti naših zaposlenika tijekom korona krize i njihov maksimalno ozbiljan pristup. Slijedili su, a slijede i dalje upute koje naš krizni tim, koji čitavo vrijeme kontinuirano prati situaciju i upravlja krizom, propisuje. Naravno da smo osjetili krizu i na poslovnim rezultatima. U travnju smo imali možda čak i povijesni pad na mjesečnom nivou, međutim, u svibnju i lipnju se to postupno oporavilo. Uslijedila je i lijepa turistička sezona, tako da su nam se te količine djelomično vratile, ali to se ne može nikada u potpunosti nadoknaditi. Ono što je tada izgubljeno, izgubljeno je. No, unatoč tome, uspjeli smo proizvodni proces održati na životu bez ozbiljnih poremećaja, a istovremeno provesti najzahtjevniji zahvat u povijesti naše tvornice. Nismo otpuštali radnike; dapače, zaposlili smo određen broj ljudi zbog povećanja proizvodnog kapaciteta, vezanog za tu veliku investiciju.

Riječ je o remontu peći za obojeno staklo, ujedno i najkompleksnijoj i najvećoj investiciji u Stražinoj povijesti, većoj od 50 milijuna eura, a čija je provedba nastavljena i u ovakvim uvjetima. Kada će peć proraditi?

Peć je gotova. Ostalo je doduše još radova, da tako kažem “faceliftinga”, zatim testiranje opreme i pripremanje za start početkom veljače. Mi smo ovom investicijom u potpunosti promijenili više od trećine našeg proizvodnog pogona, a dijelom i proširili, jer je to kapacitetom najveća peć u Vetropack Straži ikada i jedna od najvećih u čitavoj Vetropack grupi. Umjesto tri proizvodne linije, koliko ih je imala prethodna peć, nova će imati četiri i kapacitet od 360 tona na dan, dok je prošla peć imala kapacitet od 230 tona. A što se tiče čitavog pogona, to je oko 40.000 tona stakla godišnje više nego dosad. Proizvodni je pogon značajno produljen, instalirana je najmodernija oprema koja postoji na tržištu staklarske opreme i to je doista jedan iskorak u budućnost, i u tehnološkom i u tehničkom smislu. Veseli me što smo ovom investicijom ustvari otvorili jedan novi ciklus investiranja i polagano stvaramo Vetropack Stražu novog doba.

Sami ste rekli da su za takve uspjehe ponajprije zaslužni svi zaposlenici Vetropack Straže. Koliko ih danas radi u tvornici i, budući da je Božić pred vratima, jesu li dobili božićnice?

Vetropack Straža ima 648 zaposlenika, a božićnice su isplaćene prema kolektivnom ugovoru. Radi se o 5600 kuna neoporezivo, po zaposleniku. Uostalom, sve stavke iz kolektivnog ugovora koje su trebale biti isplaćene, isplaćene su.

Osim stavljanja nove peći u pogon, kakvi su planovi za 2021. godinu?

Vjerujem da ćemo u veljači uspješno startati s novim postrojenjem, to nam je prioritet, a onda se pametno i mudro pripremiti za ljeto i turističku sezonu. To znači proizvesti potreban broj artikala koje će tržište zahtijevati, s obzirom na to da smo jako naslonjeni na ljetnu sezonu. Optimist sam i vjerujem da će 2021. turistička sezona biti još bolja nego ovog ljeta jer će ljudi biti željni svega, od druženja do putovanja. Dakako, uz želje i vjeru da će ova korona kriza do tada proći.

Za kraj, koja je poruka vašim zaposlenicima, ali i drugim kolegama poduzetnicima?

Zaposlenicima Vetropack Straže doista mogu zahvaliti na izuzetnom trudu, radu, predanosti, odgovornosti, posvećenosti i lojalnosti poduzeću te im još jednom čestitati na dobivanju obje Zlatne kune. To je njihovo djelo, oni su to zaslužili i osvojili. Pozivam ih da i sljedeće godine budemo jednako uspješni i efikasni. Što se tiče općenito gospodarstva, kolega, ali i društva u cjelini, pozivam ih da budemo optimisti, da prihvatimo činjenicu da je koronavirus tu, ali i da će proći. Sve skupa pozivam da se sada pripremaju na postkorona vrijeme, da sada razvijaju svoje budžete, planove i projekte za vrijeme nakon korone. Nemojmo biti zatečeni nestankom korone, kao što smo bili zatečeni njenim dolaskom.