Stara poštapalica za Zagorce uvijek je bila kako se oni rađaju s malom maturom. No, činjenica je kako u cijeloj županiji godinama nije bilo visokog obrazovanja, ali to se promijenilo tek prije 20-ak godina osnivanjem Veleučilišta Hrvatsko zagorje – Krapina. Upravo ono je ovih dana domaćin sastanka Odbora javnih veleučilišta koje se sastaje svakih tri mjeseca na drugoj lokaciji.
Na početku sastanaka u Krapini, premda je u petak radni dio, okupljene predstavnike visokih učilišta pozdravio je krapinski gradonačelnik koji je prezentirao povijest grada istaknuvši kako se filozofija studirala još u 17. Stoljeću kod franjevaca nakon čega slijedi zatišje visokog obrazovanja.
– Kod nas nema velikih urbanih središta, no Krapina je mali srednjoeuropski grad koji ima sve potrebno za život. Cilj nam je podržati naše Veleučilište, ali imamo hendikep to što nema državnih prostora koje bi mogli prenamijeniti kako je to slučaj drugdje. Budući da se Osnovna škola Ljudevit Gaj ne može proširiti, želja nam je njezine prostorije dati na korištenje Veleučilištu – kazao je Zoran Gregurović osvrnuvši se na glavnu problematiku visokog školstva:
– Treba nam promjena stručnih studija jer se provodi sistematizacija za nova područja, a tražene su fakultetske diplome. Zbog toga treba izjednačavati diplome jer ako hoćemo biti grad onda nam je to potrebno jer grad ne čine samo ceste, nego ljudi – poručio je Gregurović dodavši kako i on sam ima završeni stručni studij na današnjem Zdravstvenom veleučilištu.
Doc. dr. sc. Željko Sudarić, dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru i prof. struč. stud. iz reda javnih veleučilišta prisjetio se kako je krapinsko veleučilište krenulo s radom prije 21 godinu kad je iza njega stao grad, županija i poduzetnici.
– U petak imamo službeni dio Sjednice zbora na kojoj ćemo razgovarati o aktualnim temama jer uvijek nešto novo ispliva, kad stvari rješavamo zajedno uvijek to bude bolje – kratko je kazao Sudarić.
Dekan Nenad Sikirica istaknuo je potrebnu sinergiju lokalne samouprave s veleučilištima.
– Većina ima studentske domove, a vjerujem da je on u planu Grada Krapine, time privlačimo mlade iz cijele regije – kazao je dekan dodavši kako Veleučilište ima dobre upisne kvote te iako je ono najmlađe javno učilište, broji 238 posto više upisa nego prije tri godine.
Uz to istaknuo je kako studenti koji završavaju veleučilišta su spremni za tržište rada.
– Veliki dio studenata koji su diplomirali na Veleučilištu ostaje u svojoj sredini, a puno njih već tijekom studije pronalazi posao što je razlog ne smanjenja broja stanovnika. Ima puno učenika kojima je Zagreb jednostavno preskup, naša učilišta su ono što osigurava opstanak i ovo je dobar primjer za kako se učilište može napraviti unatoč svemu – poručio je Sikirica dodavši kako bez pomaći lokalne uprave se ne može raditi.
Ovom prilikom prvi dekan krapinskog veleučilišta Antun Presečki sjetio se samih početaka.
– Nitko nije vjerovao da će to opstati, no uvijek sam dugoročno gledao. Imali smo najmanji budžet u povijesti osnivanja visokog obrazovanja. Bila je velika sreća, što je tada bio gradonačelnik s kojim smo dobro surađivali u privredi te nas je prihvatio. Velika sreća je i sadašnji gradonačelnik, a time više da nastavljamo dalje jer imamo ideja – zaključio je Presečki.
