Danas se očekuju objave Eurostata i Državnog zavoda za statistiku RH o kretanju cijena u prosincu, čime ćemo dobiti informacije o najnovijim inflacijskim trendovima, ali i zaokružiti statistički pogled na 2023. No, već su poznate prve procjene kretanja inflacije u dvije najveće europske ekonomije, njemačkoj i francuskoj, a koje ukazuju na novo ubrzavanje rasta cijena, piše Jutarnji list.
Ne radi se o novom snažnom šoku, ali je novi rast cijena u prosincu u odnosu na studeni znak da se inflacija ukorijenila te stoga ne treba očekivati brzu prilagodbu zajedničke monetarne politike eurozone, čija je članica i RH. Njemački statistički ured već je, naime, procijenio da je inflacija u Njemačkoj u prosincu ubrzala na 3,8 posto, što je vrlo značajan skok u odnosu na podatak iz studenog, kada su europski ekonomski stručnjaci odahnuli jer je rast cijena Nijemcima usporio na 2,3 posto, odnosno samo malo iznad ciljane inflacije Europske središnje banke. Brzi s prvom procjenom inflacije u prosincu bili su i statističari u Francuskoj, gdje je također zabilježeno ubrzanje rasta cijena – inflacija je porasla s 3,9 posto u studenom na 4,1 posto u prosincu.
Prve nepotvrđene informacije Financial Timesa govore kako je na razini eurozone inflacija ubrzala s 2,4 posto u studenom na tri posto u prosincu, i to nakon šest mjeseci uzastopnog pada.
Već u ovom trenutku izvjesno je da će novo ubrzavanje inflacije u dvije najveće europske ekonomije najvjerojatnije osloboditi šeficu ESB-a, Christine Lagarde, pritiska prezaduženih članica EU, kao i širokog spektra burzovnih spekulanata. Naime, dio Wall Streeta, kao i europskog investicijskog miljea, vjeruje da je spuštanje kamata na izrazito niske razine vrlo povoljno okružje za novo bujanje cijena različitih vrsta imovine, pogotovo dionica. Duže vremena, primjerice, burzovni indeksi skaču ili padaju ovisno o tome da li se investicijsko krdo nada rezanju, ili dizanju kamata, bez obzira na to jesu li se možda drastično promijenili opći uvjeti poslovanja, kao i fundamentalni pokazatelji poslovanja kompanija. Očekivanja dijela investicijske zajednice da će ESB “sigurno“ početi s rezanjem kamata već od ožujka drastično su splasnula već samom objavom prvih podataka za prosinac iz Njemačke i Francuske.
Bilo kako bilo, perspektive za najveću europsku ekonomiju, njemačku, prema mišljenju konzervativnih analitičara nisu naročite, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Treba voditi računa da analitičari načelno pokazuju više optimizma kod prognoza nego što bi trebali, jer u biznisu mnogima bilo kakav pesimizam nije prihvatljiv, čak i kada se radi o esencijalnoj kontroli potencijalnih rizika.