Lagano ulazimo u takozvanu ‘superizbornu’ godinu kad se uz nova obećanja, gledaju i ona koja su dana na prošlim izborima te jesu li ostvarena. Jedno od takvih obećanja, uz čvrstu garanciju da će se provesti, dovelo je do koalicije Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske narodne stranke. Za takvu kombinaciju bio je potreban izuzetno plemenit cilj, koji se iskristalizirao u HNS-ovom prijedlogu o sufinanciranju dječjih vrtića.
Dakako, od prijedloga, preko usvajanja pa do implementacije dugačak je put, gdje se često javljaju mnogi problemi. Iz tog razloga, zastupnik Hrvatskog sabora Predrag Štromar nam je u intervjuu otkrio točno o čemu se radi te kako će se u konačnici provesti sufinanciranje vrtića u jedinicama lokalne samouprave.
1. Problematiku financiranja ste upravo Vi stavili u prvi plan još prije tri godine, a ona je tek sad riješena. Kako komentirate da je sve trajalo čak tri godine, s obzirom na to kako je svima jasno da je, iako je sve manje djece, potreba za vrtićima nikad veća?
HNS-ov prijedlog sufinanciranja dječjih vrtića bio je uvjet podrške aktualnoj Vladi i zadovoljni smo što je napokon prihvaćen. Da se to moglo učiniti i ranije možda i jest, no treba uzeti u obzir i činjenicu da se ova Vlada od početka svog mandata susreće s brojnim izazovima i vrlo je teško s obzirom na to da su proračunska sredstva ipak ograničena, namiriti sve potrebe koje naše društvo ima. Uredba o fiskalnoj održivosti dječjih vrtića je usvojena i predstavlja veliki iskorak za daljnji razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja. Naime, djeca svoje obrazovanje počinju od vrtića, a ne od prvog razreda osnovne škole i važnost vrtićkog odgoja i obrazovanja je nezamjenjiva u daljnjem razvoju dječjih potencijala, stoga su potrebe za vrtićkim kapacitetima u stalnom porastu.
2. Nastavno na prethodno pitanje, hoće li ova mjera povoljno utjecati na natalitet u Hrvatskoj?
Apsolutno je riječ o mjeri koja će pozitivno utjecati na poboljšanje demografske slike i bolju razvijenost u svim regijama. Naime, ovom mjerom prije svega stvaramo jednake uvjete za svu djecu neovisno polaze li oni vrtić primjerice u Zagrebu ili u Kumrovcu. Mjera će financijski rasteretiti roditelje i omogućiti smanjenje omjera njihovog participiranja i ono izuzetno važno za naše jedinice lokalne samouprave, omogućit će dodatna ulaganja u vrtićku infrastrukturu te ujednačavanje standarda i jačanje materijalnih prava zaposlenih u vrtićima.
3. Na koji točno način će se vršiti sufinanciranje, te koliko ta pomoć znači za male sredine, a koliko za veće gdje ima i više djece? Koji su točno kriteriji?
Glavni kriterij za sufinanciranje jedinicama lokalne samouprave jest indeks razvijenosti pa će tako manje razvijene općine i gradovi dobivati 50 posto, a najrazvijenije sredine 6,25 posto sufinanciranja. I do sada su gradovi i općine iz svog proračuna sufinancirali dječje vrtiće s participacijom roditelja, no s ovim sufinanciranjem dolazimo do toga da cijena za roditelja, unatoč inflaciji i općem poskupljenju neće rasti. Istovremeno će se osigurati nova ulaganja u vrtićke kapacitete, materijalna prava zaposlenih te ujednačavanje standarda. Primjerice za rad vrtića Općina Kumrovec godišnje troši oko 230 tisuća eura. Ovom uredbom Općini će pripasti oko 70 tisuća eura subvencija, što će ona moći ulagati u daljnje vrtićke kapacitete, dogradnju, uređenje i slično. Slično je i u drugim općinama. Lokalna samouprava puno dobiva jer će s ovom mjerom moći jednostavnije i lakše organizirati rad vrtića, ojačati standard, povisiti plaće zaposlenima, a isto tako omogućit će im se da lakše krenu u izgradnju ili proširenje vrtića.
4. Implementacijom ove mjere, koliko se može očekivati povećanje kapaciteta postojećih vrtića te može li se očekivati izgradnja novih, pogotovo u sredinama gdje ih do sad nije bilo s obzirom na to kako za ostvarivanje prava na sufinanciranje na području jedinice lokalne samouprave mora postojati vrtić?
Svakako. Ova će mjera omogućiti izgradnju novih kao i dogradnju i proširenje postojećih vrtićkih kapaciteta. Uređen sustav predškolskog odgoja i obrazovanja te jednaki standardi u svim vrtićima uz adekvatne plaće i druga materijalna prava zaposlenih, moraju biti prioritet nacionalne politike, stoga ćemo mi i dalje pratiti primjenu ove mjere i u skladu s potrebama predlagati još učinkovitija rješenja.
5. Tko će sve imati benefite od Vladinog sufinanciranja?
Benefite ovog sufinanciranja imat će svi. Prije svega djeca kojima će se omogućiti bolji uvjeti obrazovanja, jednake startne pozicije i ugodniji boravak u vrtiću. Tu su roditelji kojima će se omogućiti dostupnost usluge smještaja djece u vrtić te plaćanje manje cijene. Zatim zaposlenici kojima će se povećati plaće i radit će u boljim uvjetima, te na kraju gradovi i općine koje će ovim načinom sufinanciranja na raspolaganje dobiti sredstva za daljnja ulaganja i jačanje u odgojno obrazovne programe na svom području.
6. HNS je na nedavno održanom Središnjem odboru stranke usvojio nove programske inicijative. Koje su glavne smjernice programa?
Riječ je o programu kojim prepoznajemo aktualne potrebe naši građana i nudimo konkretna rješenja. Sufinanciranje smještaja u ranom predškolskom odgoju, poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, promjene u radnom zakonodavstvu, europske plaće i mirovine te projekti poput sufinanciranja ugradnje dizala i rješavanja stambenog problema mladih odražavaju našu duboku posvećenost potrebama naših građana i intenzivno radimo na njihovoj aktivnoj provedbi.Pokušat ćemo smanjiti socijalne razlike stoga su nam prioritet europske plaće i mirovine. Nastojat ćemo izboriti 13. mirovinu, također, uvođenje 36 satnog radnog tjedna. Poseban naglasak i dalje stavljamo na mlade, njihovo obrazovanje i priuštivo stanovanje. Sam program HNS-a je radnog karaktera i kao takav otvoren je za stalnu nadopunu novim prijedlozima i rješenjima koje ćemo razrađivati s našim građanima, stručnjacima i svima onima koji su spremni dati doprinos razvoju našeg društva.
