Točno u ponoć Hrvatska je ušla u Schengen, no danas je na snagu stupio i čitav niz novih zakona i propisa.

Tako će radnici koji primaju zakonski najmanju moguću plaću, ubuduće zarađivati nešto malo bolje. Iznos minimalne plaće podignut je na 700 eura bruto, odnosno 560 eura neto. Time će minimalna plaća iznositi 51,32 posto prosječne bruto plaće. Minimalac prima oko 35.000 radnika, a dizanje njegova iznosa osjetit će još 70.000 radnika čija je plaća u 2022. godini bila viša od minimalne, ali manja od 700 eura bruto.
U ponoć su na snagu stupile i izmjene i dopune Zakona o radu kojima se, među ostalim, određuje da se s radnikom mogu sklopiti samo tri uzastopna ugovora na određeno u roku tri godine, kako bi se spriječila zloupotreba tog nesigurnog modela zapošljavanja, dok se uvjeti za rad od kuće i rad na daljinu detaljnije uređuju.
Za stotine tisuća radnika novi Zakon o radu donosi još jednu vrlo važnu novost. Svi koji rade nedjeljom morat će biti plaćeni barem 50 posto više nego normalnim radnim danom. Dosad je zakonom bilo definirano samo da moraju biti plaćeni više, ali ne i koliko, pa se moglo dogoditi da za rad nedjeljom budu plaćeni i samo jednu kunu više. A za samo 30 dana uvodi se i neradna nedjelja u sektoru trgovinu. Trgovci će moći raditi samo 16 nedjelja u godini (i to po svom vlastitom izboru), dok će ostale nedjelje morati biti neradne. Doduše, u novi Zakon o trgovini ponovno su uvedene brojne iznimke, pa će tako nedjeljom i dalje moći raditi trgovine u sklopu benzinskih postaja, kolodvora, OPG-ova, tržnica, pekarnice, kiosci…
U ponoć je na snagu stupila i nova regulacija obiteljskih mirovina prema kojima preživjeli, uz svoju mirovinu, može naslijediti i 27 posto mirovine preminulog supružnika. Ujedno za deset posto rastu sve obiteljske mirovine.
Na snagu je stupila i primjena Vladine odluke o (su)financiranju barem jednog besplatnog obroka dnevno za svakog učenika u osnovnim školama, točnije za njih 311 tisuća. Država ovime izdvaja deset kuna dnevno po učeniku, odnosno 550 milijuna kuna na godišnjoj razini. Procjena je da u Hrvatskoj čak 80 tisuća djece živi u riziku od siromaštva, stoga se nadamo da će politika uvođenja besplatnih obroka u školama proći relativno glatko.
Od 1. siječnja prvi se put uređuje i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života. Iznimno će se moći produljiti za još 60 dana kada se udomi dvoje ili više djece ili dijete s težim smetnjama u razvoju.
Pravo na očinski dopust, koji sada traje 10 odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.
Sa devet na šest mjeseci neprekinutog staža, odnosno sa 12 na devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, smanjuje se obvezni staž koji osoba mora imati prije ostvarenja prava na plaćeni dopust zbog rođenja djeteta. Također se povećavaju naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naknade za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete značajno se povećavaju sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna.
Za nove naknade i prava država je osigurala 145 milijuna kuna.
Milijun eura, odnosno oko 7,5 milijuna kuna, osigurala je za besplatne menstrualne higijenske potrepštine, odnosno za higijenske uloške, koje bi trebale dobiti sve škole i skloništa za žene žrtve nasilja.
Podsjetimo, euro postaje službena valuta u Hrvatskoj, a kuna odlazi u povijest. Prvih 14 dana u zemlji će se moći plaćati i eurom i kunama, a trgovci će ostatak morati vraćati u eurima. Nakon tog prijelaznog perioda, valuta plaćanja bit će isključivo euro, dok će se dvojno iskazivanje cijena nastaviti sve do kraja godine.
Na koncu, Hrvatska je postala dio šengenske zone, što znači da su ukinute kopnene i morske granične kontrole sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, a granica s Bosnom i Hercegovinom postala je u punom smislu te riječi vanjska granica Europske unije.
Bez graničnih kontrola od danas tako možete putovati od Dubrovnika do Osla ili od Iloka sve do Lisabona.