U Radoboj – tam se uvijek nekaj dela. Poštapalica koja se već ‘ulovila’ u zagorskoj javnosti, neke možda smeta, većini je simpatična, ali očito je, nije ‘bez vraga’ vezana baš za tu zagorsku jedinicu lokalne samouprave. Uostalom, tako su naglašavali svi govornici na nedavno proslavljenom Danu općine kod kapele Sv. Jakoba.
Generalno, još je jedna uspješna godina iza te općine naslonjene na Strahinjščicu, susjede zagorske prijestolnice i pravog mamca za građane ne puno udaljenije hrvatske prijestolnice. A da bi se radilo na infrastrukturi, treba imati novac. A da bi se imalo novca mimo općinskog proračuna, koji sam po sebi zasigurno ne bi bio dovoljan, treba imati spremne projekte, pa da bi se onda na osnovu toga moglo zagrabiti u džep (fondove) Europske unije…
‘Povukli’ najviše
– Jedinica smo lokalne samouprave koja je iz mjere ruralnog razvoja definitivno povukla najviše novca. Ponosni smo, prije svega, na to što nismo koristili ono što i većina, a radi se o novcu iz ruralnog razvoja za izgradnju dječjih vrtića, već su naši projekti bili drugi projekti koje smo kandidirali. Počevši s cestom u Kraljevcu Šemničkom u vrijednosti od milijun eura, zatim s Planinarskim domom u Radoboju i Vatrogasnim domom u Jazvinama. Dakle, radi se o tri projekta iz jedne mjere i mislim da se malo jedinica lokalne samouprave s time može pohvaliti. To je često naglašavala čak i ministrica poljoprivrede. Ponosni smo što smo sva tri projekta uspješno završili, što smo predali zahtjeve za konačnom isplatom sredstava prema Agenciji za plaćanje i da smo za sve projekte dobili uporabnu dozvolu – kaže nam općinski načelnik Anđelko Topolovec, otkrivši pritom da je bilo još niz europskih projekata u Radoboju, kao što su “Kreativno online”, “Aktivni nakon 65” ili pomoći kod izrade prostorno – planske dokumentacije.
U Radoboj je naime kroz godinu i pol od strane Europske unije došlo preko 30 milijuna kuna.
– Koliko je naš Planinarski dom bio dobar projekt potvrđuje činjenica da se u njemu stalno nešto događa. On je od samog ishođenja uporabne dozvole i početka rada svakog vikenda pun. U njemu imamo različita događanja, od NTC kampova koji su bili i za zagorsku djecu i za onu iz cijele RH, imali smo nekoliko seminara Hrvatskog planinarskog saveza za planinarske vodiče. Prvi polaznici su počeli sad polagati ispite. Protekli vikend smo imali prvih 11 koji su položili taj ispit. Ono čime smo zadovoljni i na što smo ponosni, jest to da na polaganje tih ispita dolaze planinari iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika, Slavonije, Varaždina, Čakovca i ostalih krajeva. Nadamo se da je to dobra reklama koja nas ništa ne košta, no s obzirom na kvalitetu našeg Planinarskog društva i njihovu gostoljubivost, smatram da će svi sudionici kampova u sljedećim izletima kada će biti vodiči i voditi svoje grupe sjetili Radoboja, doći u naš Planinarski dom, a najvažnije, posjetiti prelijepu Strahinjčicu – kaže Topolovec.
Geološko – arheološki park
Učinio je to ove godine i svjetski poznati arheolog Mark Roberts iz Londona sa svojim studentima?
– To je bio jedan kvalitetan projekt proveden u suradnji s University Collegeom iz Londona. To je početak jedne dobre suradnje jer najavljeno je da će iduće godine doći više profesora i sve više studenata, koji će započeti jedno ozbiljnije istraživanje na području Strahinjčice i općine Radoboj, pa i šire. Kroz desetodnevno druženje, došli smo do prijedloga odličnog projekta “Geološko -arheološkog parka“. Dakle, osim što imamo puno arheologije, od vinove loze, školjaka i svega ostalog, profesor je rekao da smo geološki zanimljivo područje i da bi on te dvije stvari objedinio i na taj smo način odredili Geološko – arheološki park koji će doprinijeti razvoju turizma još više i bolje na području Radoboja. Moram dodati i da bi svakako htjeli iskoristiti program suradnje ‘INTERREG Hrvatska – Slovenija’ kroz kojeg bi, na tragu projekta s arheolozima iz Engleske, krenuli polako u pronalaženje partnera koji imaju jednake ciljeve vezane uz arheološko – geološke parkove ili imaju potencijale vezane uz arheologiju i geologiju. Tu je mala mogućnost razvoja infrastrukture, pa bi se onda naša prijava i naš projekt više temeljio na promociji, prezentaciji i u konačnici na evidentiranju lokaliteta – objašnjava načelnik, kojeg smo upitali i o aktualnim radovima na šetnici u centru općine.
– Od strane Ministarstva regionalnog razvoja osigurali smo 200.000 kuna za izgradnju naše šetnice . Od samog početka je bila želja urediti centar i spojiti se s Hižom zagorskih štruklji koja bi trebala biti mali restoran autohtonih zagorskih jela, prije svega domaćih štruklji, s našom turističko – kulturnom akropolom, kako volimo zvati dio malog trga gdje su Hiža vinove loze, Muzej i Centar za prirodu. Građevinski radovi su završili, očekuju nas hortikulturalno rješavanje uz šetnicu, odnosno sadnja bilja. U studenome ćemo u sklopu akcije “Zasadi stablo, nemoj biti panj”, saditi bilje. Na proljeće očekujemo završetak projekta šetnice i pokretanje radova Hiže zagorskih štruklji – najavljuje Topolovec i otkriva daljnje planove i investicije:
Uređenje centra
– Nadamo se da energetske krize i rat neće poremetiti financiranje od strane Europske unije za projekte koji su već potpisani. Nekoliko je natječaja zanimljivo. Radi se o MPO u turizmu koji je raspisan i naša je velika želja da sredimo u centru trg i stari dom. Nismo imali riješene imovinsko – pravne odnose. Kroz taj projekt daje nam se mogućnost da dobijemo pravo građenja na 30, 50 ili 90 godina. To smo s vlasnicima ispregovarali, tako da krećemo u projektiranje toga. Imat ćemo taj dio kao Interpretacijski centar, tako da ćemo imati Turističko – informativni centar i sve ostalo unutar tog doma. Ispod Doma prema crkvi, kod padine, htjeli bi napraviti vinograd, odnosno arboretum vinove loze, što bi također bilo nešto što se nema prilike vidjeti svugdje. Objedinili bismo sve sorte kojima je krapinska belina ‘genetska majka’ i od tih bi trsova napravili arboretum. Time bismo cijelu sliku centra Radoboja, s tom smirenom turističkom zonom, u konačnici i završili. Vrijednost tog projekta je oko 10 milijuna kuna i nadam se da ćemo to uspješno prijaviti na mjeru Ministarstva turizma, a realizacija tog projekta bi onda krenula dogodine – kazao je Topolovec.
– Ne smijem zaboraviti ni rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Side Košutić, projekt od 30 milijuna kuna, koji radimo u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom i koji će našim učenicima omogućiti jednosmjensku nastavu, odnosno cjelodnevni boravak u školi. Projektna dokumentacija je spremna i čeka se raspisivanje natječaja te, vjerujemo, uspješna prijava i početak gradnje sljedeće godine. Kad smo već kod mladih, iako se to, naravno, ne tiče samo njih, Hrvatski Telekom započeo je projekt izgradnje optičke infrastrukture na području bivše općine Krapina. Gotovo 11.000 korisnika s područja grada Krapine te općina Radoboj, Đurmanec, Jesenje i Petrovsko, koristit će brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu. Riječ je o jednom od 13 projekata prema kojima će Hrvatski Telekom do kraja 2023. godine izgraditi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s. Projekt je vrijedan 60 milijuna kuna, od čega će HT investirati više od 37 milijuna kuna, dok će preostali iznos, oko 22 milijuna kuna, sufinancirati Europska unija – otkriva načelnik.
Radoboj inače s gradom Krapinom i preostale još tri općine, Petrovskom, Jesenjem i Đurmancem, ulazi i u ITU mehanizam, gdje će za to područje biti osigurano oko stotinu milijuna kuna. Dakako, najveći dio tog iznosa otpao bi na Krapinu, ali bi se i za Radoboj tu našla značajna sredstva. Pitali smo što se planira s tim novcem?
– Naša očekivanja od ITU mehanizama su da pokrenemo turistički dio oko same Strahinjčice, a tu konkretno govorimo o aktivnom turizmu, odnosno, pješačenju, planinarenju i biciklizmu. Htjeli bismo urediti staze za sve od navedenog i maksimalno iskoristiti potencijal Strahinjčice, a uz smještaj u našem Planinarskom domu, smatram da imamo mogućnost ozbiljnijeg razvoja u tom smjeru. Tu je onda i spojna cesta od Planinarskog doma do planinarske kuće na Strahinjčici, a vrijedi spomenuti i planiranje paraglajderskog uzletišta jer sve više ljubitelja paraglajdinga dolazi u Radoboj na uzletišta koja nisu registrirana, stoga bismo željeli i to napraviti te dati našoj općini mogućnost da se i to razvija na njenom području. S obzirom na to da bi se radilo kroz ITU mehanizam, naša želja je da kroz to riješimo tri stvari. Dakle, da se spoje Sportsko – rekreacijski centar u Radoboju s krapinskim SRC-om Podgora, a na tom spoju su onda i naš Planinarski dom, i Planinarska kuća te bi tako omogućili otvaranje Strahinjčice za aktivni turizam – objašnjava Topolovec.
AgroFood park
Nekoliko puta se pisalo o AgroFood parku, za kojeg se pričalo da bi mogao zaživjeti upravo zahvaljujući ITU mehanizmu. Što je s tim projektom?
– Taj je projekt od strane konzultanata koji rade strategiju ITU područja, ne samo za Krapinu već i za šire područje, proglašen jedim od najboljih, ako ne i najbolji, iz cijelog ITU mehanizma za cijelu Hrvatsku. Međutim, vrijednost projekta je trenutno između 3,3 i 3,5 milijuna eura, a s obzirom na sredstva predviđena za ITU mehanizam, bojim se da taj projekt neće biti moguće iskomunicirati sa svima iz bivše općine Krapina. Govori se o kojih 100 milijuna kuna koje nam stoje na raspolaganju svim skupa, a s obzirom na to da Grad ima mogućnost korištenja od 50 do 70 posto tih sredstava, a naš četiri općine ostatak, uz svu našu želju, mislim da nećemo uspjeti doći u fazu realizacije spomenutog projekta kroz ITU mehanizam. Ipak, s obzirom na to da je projekt tako dobar, mi ćemo u skladu s našim financijskim mogućnostima polako krenuti u projektiranje u faznom dijelu te ćemo osluškivati za koje bi natječaje to bilo prihvatljivo da se na njih onda možemo javljati – zaključuje Topolovec.
Da pojasnimo, predviđeno je da bi AgroFood park bio smješten u radobojskoj industrijskoj zoni u Kraljevcu Šemničkom i nalazio bi se na otprilike 100.000 kvadrata, a uključivao bi i proizvodnju zdrave hrane, njenu distribuciju te istraživanje i razvoj koji bi se vršio u suradnji s Agronomskim fakultetom.
– Isto tako, tu bismo ukomponirali i turistički dio, gdje bi ljudi mogli dolaziti i vidjeti kako izgleda cijeli taj ciklus, od istraživanja i razvoja, do proizvodnje. Tu bismo dakle spojili znanost, turizam i samu eko proizvodnju. Zaokružena priča, dodana vrijednost, koja će morati čekati neke druge natječaje – zaključuje Topolovec.
