Europski je dan broja 112, a tim povodom u Pučkom otvorenom učilištu Krapina održana je prigodna svečanost.
Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 uveden je 11. veljače 2005. godine, djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje hitnih dojava.
Na području Krapinsko – zagorske županije prošle je godine zaprimljeno 15 tisuća namjenskih poziva, od čega je 65 posto njih bilo vezano uz medicinske intervencije i medicinske događaje.
– Prednost poziva na broj 112 prvenstveno je ušteda vremena, jer jednim pozivom naši operateri alarmiraju više hitnih službi koje su potrebne za konkretan događaj, zatim i to što se u Centru filtriraju pozivi, dakle, namjenski od onih zlonamjernih i nenamjenskih, tako da hitne službe na terenu rade samo po onim pozivima po kojima je neophodno postupati. Također, taj se broj može zvati i na stranim jezicima – engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, češkom i slovačkom. U centru imamo kolegu koji je prevoditelj s njemačkog i engleskog, što diže nivo operativnosti na višu razinu, a ono što je prvenstveno turistima bitno, ne moraju znati nacionalne brojeve naših drugih žurnih službi, što općenito dobro dođe svim osobama koje se nalaze u nekoj stresnoj situaciji i ne trebaju se tada opterećivati drugim brojevima – kazao je Josip Cigula, voditelj Službe civilne zaštite Krapina.
Dobra suradnja
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije Krešimir Božić istaknuo je odličnu suradnju Zavoda s Državnom upravom za spašavanje i Županijskim centrom 112 te dodao kako su do 2013. godine gotovo sve intervencije bile zaprimane isključivo putem broja 112, dok Zavod nije oformio svoj dispečerski centar.
– Od 2013. godine imamo uveden i naš broj 194, ali imamo i jako dobru suradnju s brojem 112. Kao što je već istaknuto, prošle godine Centar 112 imao je oko 15 tisuća namjenskih poziva, dok smo mi u našoj prijavno – dojavnoj jedinici zaprimili ukupno 32.700 poziva, iz čega se može zaključiti da veliki dio tih poziva dakle i dalje dolazi preko Centra 112. Naši dispečeri i dispečeri u Centru 112 jako dobro surađuju, pomažu si, prikupljaju informacije, pogotovo kada se radi o prometnim nezgodama, kada se uključuju i policija i vatrogasci – rekao je Božić i uputio čestitke povodom Europskog dana broja 112.
Dobru suradnju i organizaciju kao najveću vrijednost žurnih službi s područja KZŽ, istaknuo je i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, posebno naglasivši kako javnost većinom na novčana izdvajanja za vatrogasce, Crveni križ ili hitnu gleda kao na trošak.
– To je ulaganje u sigurnost nas, naših susjeda, naših sugrađana, čitavog društva u cijelosti. Mnogo se toga i promijenilo – vatrogasci su nekad gasili požare, hitna je pružala samo hitnu pomoć, policija je pružala zaštitu, a danas praktički sve naše žurne službe rade sve – od potraga, do sudjelovanja u bilo kakvim intervencijama, a evo, nešto što nitko nije očekivao da će se morati raditi, provodile su prije godinu, dvije, i kontrolu na terenu za vrijeme ‘lockdowna’ uzrokovanog pandemijom koronavirusa. Upravo smo na njih prve mogli računati – rekao je Gregurović i također uputio čestitku povodom obilježavanja dana broja 112.
Napredak tehnologije
Župan Kolar je, pridruživši se čestitkama, istaknuo kako je vidljiv napredak i poboljšanje u obavljanju zadaća, budući da moderna tehnologija uvelike olakšava rad i postupanje.
– Danas sam nakon dvije godine ponovno posjetio Centar i htio bih izraziti svoje zadovoljstvo, prije svega napretkom tehnologije koja je uvedena u Centar. U to kratko vrijeme u kojem sam boravio s djelatnicima, bila su četiri poziva. Pri dolaznom pozivu prikazuje se ime i prezime osobe koja zove, broj telefona, karta koja pokazuje lokaciju gdje se osoba nalazi i sigurno da je taj trenutak prijenosa informacija neusporediv s onim kako je to bilo prije. Okolnosti se mijenjaju, međutim, princip i zadaće hitne službe ostale su iste – u što kraćem roku pružiti pomoć stradalima, kao i očuvati i zaštititi imovinu građana – rekao je Kolar, pa rekao kako se mogu dičiti dobrom opremljenošću i educiranošću djelatnika, ali je problem neadekvatan prostor, stoga smatra da bi projektiranje budućeg novog Zavoda za hitnu medicinu trebalo provesti tako da sve hitne službe budu na istom mjestu, radi lakše suradnje i dostupnosti.
– Jedni bez drugih niti ne možemo i to je nešto što u budućnosti treba nadograđivati. Ako idemo u nove investicije, a idemo onda zajednički, trebamo razmišljati da hitne službe stavimo na jedno mjesto. Bit će jednostavnije raditi i međusobno se koordinirati. Jedino što mogu poručiti našim ljudima jest da imamo sreće što imamo tako dobro organizirane hitne službe, sjajne, educirane i motivirane ljude koji u izuzetno teškim okolnostima rade ovaj vrlo zahtjevan posao. Već drugu godinu zaredom to nisu normalni uvjeti i to od ljudi iziskuje jedan dodatan i psihološki moment jer se taj posao nosi doma, a sada su u njemu od 0 do 24. Stvarno se nadam da će nakon ovog petog vala pandemije doći do jedne stagnacije jer je tim ljudima potreban odmor. Nažalost, mi kao primatelji njihovih usluga nismo napravili sve, a to se prije svega odnosi na postotak cjepljenjih na području županije – zaključio je Kolar. (ab, mč, jj)
