Podaci istraživanja o zdravlju Europljana su porazni, a stručnjaci kažu da će tek doći na naplatu šteta nastala zbog COVID mjera

HRVATI SU NAJDEBLJI U EUROPI! Čak 73 posto muškaraca u RH ima više kilograma nego što bi trebali

Objavljeno: 03.08.2021. zagorjeinternational

Hrvatska je, prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, najgora država kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa, piše Jutarnji list.

Udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto, dok najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU, s 37 posto, ima Italija. Situacija kod muškaraca je puno lošija. Naime, 73 posto Hrvata ima više kilograma nego što bi trebali imati, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj, gdje iznosi 53 posto.

Uočeno je da problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti postaje dramatičan te s obzirom na veliki udio osoba s prekomjernom težinom, hrvatski zdravstveni sustav mogao bi se suočiti sa sve većim problemima, stoga možemo očekivati epidemiju bolesti povezanu s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, koja bi za samo nekoliko godina mogla uzrokovati kolaps zdravstvenog sustava, piše Jutarnji list.

Predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davor Štimac upozorio je na podatke o debljini u Hrvatskoj.

– Kod djece je situacija u pogoršanju i više od trećine ih je prekomjerno teško, pa uzevši u obzir da su debela djeca poslije gotovo uvijek debeli odrasli, problem bi u sljedećim godinama mogao eskalirati – rekao je Štimac.

Specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović istaknula je kako je debljina bolest sama po sebi koja dovodi do razvoja drugih bolesti.

– Debljina dovodi do razvoja dvaju intermedijarnih rizičnih čimbenika, hipertenzije i dislipidemije, a ona je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora- kazala je Musić Milanović.

Štimac dodaje kako epidemiološke mjere utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice, zatvaranje teretana, škola i slično.

– Sve te indirektne štete koje nam je donio COVID tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom – zaključuje Štimac.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter