Na području općine Lobor od druge polovice 19. do druge polovice 20. stoljeća vršio se iskop ugljena, u rudniku u Starom Golubovcu. Danas u podzemlje na tom području ulaze još samo speleolozi, istražujući prirodne speleološke objekte koji su nastali korozijom vode te urušavanjem stijena na okršenom terenu. Najokršeniji dio Lobora su strme i stjenovite padine južnog dijela Ivanščice, uz potok Reku te sjeverni dio Lobora koji je izgrađen od karbonatnih stijena. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, speleološki objekti su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njihovu osobitu zaštitu.

Prva speleološka istraživanja na području Lobora vršilo je Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba. U zadnjih pet godina na tom području istraživanja intenzivno provode članovi Speleološke udruga “Kraševski zviri” iz Ivanca, u suradnji s Hrvatskim planinarskim društvom “Pusti Lobor” iz Lobora. Većina istraženih speleoloških objekata na području općine Lobor čine špilje, dok su jame manje prisutne. Rezultat speleološkog istraživanja je speleološki nacrt tog objekta, koji se u konačnici pridružuje katastru speleoloških objekata Republike Hrvatske, kojeg je uspostavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, u suradnji sa speleološkim udrugama i ustanovama.

Stjenovito i strmo

Pristup do većine speleoloških objekata na području Lobora je stjenovit i strm te su za neke potrebna znanja i vještine za kretanje po užetu. Upravo zbog otežanog pristupa špiljama i jamama, one nisu onečišćene otpadom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je oštećivati, uništavati navedene speleološkog objekte, odnositi sige, živi svijet, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte te provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.

Istraženi speleološki objekti koje su do sada istraživani na području općine Lobor su: špilja Pavlova hiža, špilja Sv. Lucija, špilja Cincilator, špilja Poklon, Špilja iznad vodovoda, špilja Cukovčica te Vilinska jama. Sav teren još nije u potpunosti pretražen te postoje mogućnosti daljnjeg istraživanja.

Iz Speleološke udruga “Kraševski zviri” pozivaju planinare te zaljubljenike u prirodu da, ukoliko na okolnom području Hrvatskog zagorja pronađu neistražene ulaze u speleološke objekte (tj. ulaze na kojima ne postoji metalna pločica s oznakom objekta), mogu se javiti Speleološkoj udruzi “Kraševski zviri” Ivanec, putem Facebooka, www.facebook.com/krasevskizviri, ili speleologinji Vinki Dubovečak ([email protected], 098 932 7582). Također se upozorava planinare i zaljubljenike u prirodu da sami ne ulaze u speleološke objekte, jer se ondje kriju objektivne i subjektivne opasnosti poput: boravka životinja u ulaznim dijelovima špilja (lisice, jazavci…), odroni kamenja i drugog materijala, lažna dna, opasnost od poskliznuća, padova, udarca glavom u stijenu, prisutnosti oštrog i opasnog otpada, onečišćenog zraka, panike, nestanka rasvjete i ostalo.

Speleološka škola

Kako bi se sigurno kretali speleološkim objektima, potrebno je steći speleološka znanja i vještine, najbolje putem speleološke škole. Speleološka udruga “Kraševski zviri” Ivanec održava speleološke škole koje se sastoje od teorijskog dijela u predavaonici (u Ivancu) te praktičnog dijela na terenu (područje Hrvatskog zagorja te krška područja južno od Karlovca), koja traje šest tjedana. Za prijavu ili dodatna pitanja za speleološku školu zainteresirani se mogu javiti na prethodno navedene kontakte udruge.