U krapinskoj Osnovnoj školi “Ljudevit Gaj” uspješno proveden projekt “Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost”

SPOJ TRADICIJE I SUVREMENOSTI: Učenici pohađali radionice folklora i obilazili krapinske kulturne spomenike, te izrađivali QR kodove za turistički vodič Krapine

Objavljeno: 22.12.2018. JJ

Približava se kraju 2018. godina, koju je Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine. U Osnovnoj školi “Ljudevit Gaj” tim je povodom proveden projekt “Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost”.
– Za naziv projekta uzeli smo slogan Godine kulturne baštine, jer nam se idealno uklapao u ono što smo željeli postići – povezati prošlost i budućnost, tradiciju i suvremenost. Kulturna baština, iako vezana uz starine, nepresušni je izvor novih ideja i kao takva, bogatstvo naroda koje treba prenositi s generacije na generaciju – rekla nam je Suzana Pracaić, koordinatorica projekta i školska knjižničarka.
U projekt je bilo uključeno 24 učenika od šestog do osmog razreda koji pohađaju dodatnu nastavu geografije, pod vodstvom učiteljice Miljenke Hršak, dijelom učenici 3.a razreda sa svojom učiteljicom Zrinkom Arbanas Hleb, učiteljica Marija Klasić, voditeljica folklorne skupine i učiteljica Katarina Rihtar, voditeljica tamburaške skupine i zbora te Suzana Pracaić, kao koordinatorica projekta.
Na projektu se radilo cijelo prvo polugodište, počevši od rujna i sudjelovanja u tradicionalnom Tjednu kajkavske kulture do javne prezentacije na Lucijino, 13. prosinca u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini.
– Datum nije slučajan jer je uz blagdan sv. Lucije vezan običaj sijanja pšenice, ali i simbolika svjetla koje prosvjetljuje. A prosvjeta ima ulogu prosvjetljivati, donositi svjetlo učenicima – pojašnjava Suzana Pracaić.

Rječnik kajkavskih izraza

Projekt je inicirala učiteljica geografije Miljenka Hršak. Kako je i Mjesec hrvatske knjige bio posvećen baštini, pod motom “Baš, baština!”, želja je bila i da učenici spoznaju važnost baštine u svakodnevnom životu, te posebice važnost očuvanja krapinske baštine, njeno bogatstvo i raznolikost.
– Željeli smo osvijestiti nacionalni, ali posebno zavičajni identitet, da učenici znaju imenovati najznačajnije kulturno – povijesne spomenike u Krapini, prepoznati kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a, kakva je uloga u turističkoj ponudi Krapine i Zagorja, poticati interes i ljubav prema kulturnom i povijesnom bogatstvu, poput tradicionalnih obrta, kao i prema jezičnoj baštini kajkavskog kraja. Osnovna škola “Ljudevit Gaj” suvremena je škola, iako je smještena u zaštićenom objektu te se nalazi u Registru kulturnih dobara Krapine, što je bio i još jedan poticaj u planiranju projekta. Uz klasične metode poučavanja, pratimo trendove u primjeni modernih, inovativnih modela i alata u nastavi koje učenika stavljaju u centar aktivnosti – istaknula je Pracaić.
Učiteljica Marija Klasić, koja vodi izvannastavnu aktivnost folklor, učenike je podučavala o plesu, životu i običajima predaka, a budući da je uz ples vezana i glazba, pridružila se i učiteljica glazbene kulture Katarina Rihtar, koja vodi izvannastavnu aktivnost zbor i tamburaše. Posebnost ovog projekta je u tome što je spojena razredna i predmetna nastava. Učenici 3.a razreda, pod vodstvom učiteljice Zrinke Arbanas Hleb, izrađivali su “Rječnik kajkavskih izraza našeg kraja”, koji će biti objavljen u travnju, uz Dan škole, kako bi se obilježila 2019., koja je proglašena Međunarodnom godinom autohtonih jezika. U zajedničkom dijelu, učenici trećeg razreda su se priključili izradom kalendara s motivima i ilustracijama zavičaja, a nekoliko je učenika sudjelovalo na javnoj prezentaciji projekta, s dramsko – scenskim nastupom.
S obzirom na to da je glavna misao vodilja u ostvarenju projekta bila kako informaciju i znanje pretvoriti u iskustvo i učenje u životnoj stvarnosti, u projektu su, osim istraživanja i rada na tekstu, bile osmišljene razne radionice: interaktivno predavanje dr. sc. Jadrana Antolovića, izvanučionička nastava koja je uključivala obilaske kulturno – povijesnih spomenika Krapine, radionice folklora i plesa, posjeti svjećarskoj radnji, postolarskoj radnji i izrađivaču drvenina na sajmu u Krapini, radionica sijanja pšenice na Barbarino i pečenja tradicionalnih božićnih kolača u školskoj kuhinji, radionica izrade plana grada, radionica QR kodova za turistički vodič Krapine, igre i kvizovi znanja. U projektu su, uz tradicionalne metode i praktični rad, korišteni i suvremeni web alati i aplikacije koji nastavu i učenje čine dinamičnom, i intelektualno poticajnom.

“Kad kreće novi?”

Projekt je javno predstavljen građanima Krapine, prezentacijom o istraženoj baštini, filmom o etapama projekta, kulturno – umjetničkim dijelom programa, dramsko-scenskim nastupom trećaša, sijanjem pšenice, unosom svjetla, plesom i pjesmom uz pratnju tamburaša te domjenkom na kraju prezentacije i degustacijom tradicijskih kolača.
– Iz svega proizlazi zaključak da samo kombinacija klasičnih i suvremenih metoda rada te pravilan način korištenja informacijsko – komunikacijskih tehnologija, unapređuje kvalitetu obrazovanja i omogućava bolje ishode. Radionice u kojima su učenici sudjelovali, imale su za posljedicu to da su se učenici povezali, postali “ekipa”, da je smijeh, radost učenja i praktična nastava pretvorila suhoparne informacije u život. Samo dan nakon javne prezentacije, iako je uloženo puno truda, iako su dva mjeseca dolazili na radionice izvan redovne nastave, subotama, pitali su kad krećemo s novim projektom. Mislim da bolje ocjene projektu nitko ne može dati i da je projekt ostvaren u svoj svojoj punini, na ponos školi, roditeljima, a nadamo se i gradu – zaključuje Suzana Pracaić.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba