Održan je ovogodišnji Recital kajkavske poezije za koji je od 270 pristiglih radova odabrano 76 iz cijele Hrvatske, a interpretirali su ih kajkavski dramski umjetnici

MARTIN GRĐAN: Nemam se čega sramiti. Kajkavski je ono što ja jesam, dio mog identiteta

Objavljeno: 09.09.2020. zagorjeinternational

U dvorištu Gradske galerije u Krapini, ove je srijede održan tradicionalni Recital kajkavske poezije Krapina. Na ovogodišnjem Recitalu, interpretatori stihova su bili poznati dramski umjetnici, svi redom kajkavci – Martin Grđan, Dea Presečki, Sara Stanić, Kristijan Potočki, Silvio Vovik i Ronald Žlabur, večer je kajkavskim popevke obogatila glazbenica Maja Vučić, uz pratnju Tonija Eterovića na glasoviru.

Pjesnici raznih uzrasta


– Od ukupno 260 poetskih uradaka, pristiglih na natječaj kojeg je raspisalo Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, za ovogodišnji Recital ih je odabrano 76, a naši interpretatori će izvesti 36 – rekao je tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Radovan Novina,  kojeg posebno veseli činjenica da se ove godine javilo puno novih autora.

– Posebno smo ponosni što se u ovogodišnjem zborniku nalaze radovi osnovnoškolaca, srednjoškolaca i iskusnijih pjesnika diljem cijele Hrvatske – zaključio je Novina.

Sara Stanić, jedna od interpretatorica stihova, naglasila je da je kajkavski fundus vrlo bogat i da joj je svake godine nastupati izazov, no vrlo “sladak izazov” jer ga ne govori inače.

– Razne pjesme koje danas izvodimo su iz raznih područja kajkavskog i impresionirana sam time koliko jedno narječje može biti široko i prožeto posvuda, kroz stvari koje smo gledali na televiziji kao klinci, do raznih sfera umjetnosti – rekla je Stanić.

Zagorac koji se može pohvaliti nastupima s Ulysses teatrom i Radom Šerbedžijom, Martin Grđan, sretan je što usprkos nepogodnoj epidemiološkoj situaciji može nastupati.

– Sretan sam što konačno mogu nastupati, a uigrao sam se malo na Dubrovačkim ljetnim igrama i na Brijunima ovog ljeta, no uvijek se lijepo vratiti doma i recitirati na domaćem narječju. Jedan od izazova je biti dostojan bogastvu koje ovo narječje pruža – rekao je Grđan i spomenuo kako je jedno vrijeme pokušao izbaciti kajkavski iz svog svakodnevnog govora nakon što je otišao iz rodnog mjesta.

– Pokušao sam izbaciti kajkavski iz svakodnevnog govora da me negdje drugdje lakše razumiju, no shvatio sam da se nemam čega sramiti i da je to ono što ja jesam, dio mog identiteta – zaključuje Grđan.


Tematika pjesama


Ovogodišnji zbornik raspolaže pjesmama raznih tematika, od ljubavne, refleksivne i socijalne tematike, pa do one najčešće, ljubavi prema rodnom kraju i nostalgijom za djetinjstvom i rodnom kraju, a jedan od autora, Franjo Ordanić, po druge je godine za redom uvrštena u zbornik.

– Već sam pet godina haijin, odnosno pisac haiku poezije, i velika mi je čast prisustvovati ovom događaju i zahvalan što je i moja forma poezije zastupljena – rekao je Ordanić. (Lovro Belošević)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter