Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks te pozvali su na hitnu akciju za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje, piše časopisu BMJ Global Health.
Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena: filoviruse koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus Machupo koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu, prenosi Glas Podravine.
Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja epidemija između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa virusa sa životinja na ljude u 24 zemlje što je prouzročilo 17.232 smrti od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi. Epidemije su se povećavale za gotovo pet posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za devet posto.
– Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020. – upozorili su znanstvenici.
Procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza nisu slučajnost, već slijede višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije. Tim je dodao da je potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje na temelju povijesnih trendova.