Prošle godine je više od 200 tisuća ljudi poginulo u raznim ratnim sukobima diljem svijeta. To je najveći broj poginulih godišnje u više od tri desetljeća, točnije od 1988. S obzirom na nastavak rata u Ukrajini, najveći broj ratova u Africi od kraja prošlog stoljeća te početak rata između Hamasa i Izraela, ova godina neće biti puno bolja.
Šokantni podaci pokazuju da je razdoblje dugog relativnog mira u svijetu završilo. Zapravo već više od jednog desetljeća živimo u razdoblju porasta broja sukoba u svijetu i rasta broja poginulih u tim sukobima, piše Index.
Podaci se razlikuju između organizacija koje se bave prikupljanjem podataka o umrlima u ratnim sukobima diljem svijeta zbog različitih metoda prikupljanja podataka i općenito teškog prebrojavanja u područjima sukoba, ali svi pokazuju da je svijet zadnjih deset godina postao nesigurniji nego što je bio od 1990. do 2011.
Dva svjetska rata u prošlom stoljeću su bila među najkrvavijim razdobljima u ljudskoj povijesti, kratkoročno gledajući. Ali razdoblje hladnog rata nije bilo toliko “hladno” kao što mu ime sugerira jer su tijekom njegova trajanja izbijali tzv. proxy ratovi diljem svijeta.
Radi se o sukobima preko kojih su se dvije svjetske sile, SAD i SSSR, sukobljavale indirektno. Direktan rat bi značio obostrano uništenje zbog toga što su obje sile imale golem arsenal atomskog naoružanja, pa se globalno nadmetanje odvijalo preko manjih država.
Tri su izražena vrhunca broja godišnjih smrti od ratnih sukob od kraja Drugog svjetskog rata: Korejski rat (ranih 1950-ih), Vijetnamski rat (oko 1970.), Iransko-irački i Afganistanski rat (1980.). Osim Iransko-iračkog rata, svi su ti sukobi bili proxy ratovi između SAD-a i SSSR-a/Kine.
Cijena u ljudskim životima je bila golema. 50-ih je u ratnim sukobima diljem svijeta izgubljeno 15.5 milijuna života, 60-ih 15 milijuna, 70-ih 20.8 milijuna, 80-ih 21.7 milijuna. Tada se raspada SSSR, iznenađujuće mirno (iako su kao rezultat raspada nastali novi manji ratovi), a SAD ostaje jedina velika sila i neformalni “svjetski policajac”.
Iako se ne može zanemariti činjenica da je druga polovica 20. stoljeća bila puna ratova, ipak je to stoljeće bilo daleko najmirnije u ljudskoj povijesti. Uzme li se u obzir da je u to vrijeme na Zemlji bilo daleko više ljudi nego prije, pa je zbog same te činjenice ukupan broj smrti veći, šansa da osoba pogine u vojnom sukobu je bila daleko manja nego ikada prije.
Dominantna svjetska sila u tom razdoblju je bio SAD, zbog čega se period od kraja Drugog svjetskog rata još naziva Pax Americana, po uzoru na Pax Romanu i Pax Britannicu. Zadnje desetljeće 20. stoljeća i prvo desetljeće 21. stoljeća su bili vrhunac Pax Americane, s prosječnom smrtnosti od ratnih sukoba između 0.3 i 1.3 osobe na 100 tisuća ljudi.
Za usporedbu, smrtnost na 100 tisuća ljudi je 80-ih bila između 1.04 i 5.84, 70-ih između 1.74 i 10.05, 60-ih između 2.72 i 7.5, 50-ih između 1.23 i 23.5. A čak i tih desetljeća je bila manja nego u prijašnjim povijesnim razdobljima.
Ljudi prirodno bolje pamte ratove koji su se dogodili u novijoj povijesti, a zaboravljaju koliko su razorni bili ratovi iz prošlosti i koliko su češći bili. Podatke treba staviti i u kontekst ukupnog stanovništva u određenom povijesnom periodu da bi se dobila stvarna slika o razmjeru ratova u određenom razdoblju.
Po svemu sudeći, razdoblje Pax Americane je gotovo, i to duže od desetljeća. 2011. je bila zadnja godina u razdoblju najdužeg relativnog svjetskog mira u povijesti, a od tada broj ratova i broj umrlih u ratnim sukobima raste.
Za taj rast je primarno odgovorna regija Bliskog istoka, tj. građanski rat u Siriji. Broj ratova u Africi se spuštao sve do 2010., nakon toga se postupno penje na 30 u 2020., a trenutno se odvija 35 različitih sukoba na kontinentu, najviše u povijesti. 2022. je u njima poginulo 125 tisuća ljudi.
