Skupština KZŽ prihvatila je druge izmjene proračuna za ovu godinu. Ukupni prihodi iznose 281.000.000 eura, a jednako toliki su i rashodi. Župan Željko Kolar je izvijestio da se radi o povećanju prihoda od 53 milijuna, odnosno 23 posto. Nadalje, istaknuo je da ukupni prihodi, a koji se odnose na županijski dio proračuna iznose 104.700.000 eura, kao i rashodi. Dodao je da je to povećanje od oko 32.000.000 eura, ili 44 posto u odnosu na prve Izmjene i dopune.
Situacija je takva jer je Krapinsko – zagorska županija bila provedbeno tijelo za projekte iz Fonda solidarnosti za vraćanje u prvobitno stanje komunalne infrastrukture nakon potresa.
– Preko 30 milijuna eura je prošlo kroz naš proračun koji smo mi proslijedili našoj Županijskoj upravi za ceste te gradovima i općinama koji su sanirali prometnice na našem području. Ono što je dugoročno za nas bitnije je to da se proračun punio iz izvornih sredstava 11,76 posto više i da to znači da postoji gospodarska aktivnost na području Krapinsko – zagorske županije, da se povećao broj zaposlenih, da su rasle plaće i da smo dobro planirali ovaj kompletan proračun – uvodno je rekao Kolar.
Tri posto?
Potom se osvrnuo na planiranje proračuna za iduću godinu te otkrio ima li tu kakvih poteškoća.
– Mi smo svojim rebalansom proračuna dignuli naš proračun za 53 milijuna, a konsolidirani proračun za 32 milijuna. Međutim postoje dvije stvari. Jedna je to što je Vlada Republike Hrvatske, nakon što četiri godine što nije dizala decentralizirana sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalu, poslala uputu za izradu proračuna da se ta sredstva dižu tri posto. Ne moram objašnjavati što znači tri posto nakon što smo prošle godine imali u jednom trenutku inflaciju 16 posto, a da je u ovom trenutku ona iznad osam posto, zatim koliko su poskupili određeni proizvodi, a moram reći i to koliko će nas, nakon provedenog natječaja, koštati prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola. Nama decentralizirana sredstva neće biti dovoljna da podmirimo te troškove za koja su namijenjena, a naše vlastito bi trebalo biti i ulaganje u naš standard i nove projekte – rekao je župan.
– Mi smo sada rebalansom proračuna sav višak stvoren u prvih šest mjeseci, odnosno osam, prebacili u Upravni odjel za obrazovanje kako bi osigurali školama nesmetano plaćanje režija do kraja školske godine. Ako ćemo to morati raditi za 2024. godinu, onda to sigurno nije dobro – dodao je.
Najavio je i da će se Županija morati koncentrirati na Mehanizam za oporavak i otpornost.
– Imat ćemo minimalno 17 škola koje ćemo projektirati i prijavljivati da ide u cjelodnevnu nastavu ili jednosmjensku nastavu. Naravno da će tu i jedan dio troškova morati pasti na nas. Nadalje, s obzirom na to da je država smanjila 31. prosinca prošle godine pedagoški standard koji se tiče kvadrature sportskih dvorana koja pripada po učeniku, doslovce je sramotno da gotovo sve naše škole imaju pravo na jednodijelnu školsku dvoranu osim zabočke osnovne škole. Tu govorimo o osnovnim školama. Mi naravno nećemo ići graditi u Oroslavju jednodijelnu sportsku dvoranu kad tamo imamo i srednju školu, a koju nam ne priznaju po broju učenika. Mi ćemo to obaviti u suradnji s Gradom i u iznosu 50:50 financirati veću sportsku dvoranu. Tako ćemo napraviti i u Krapinskim Toplicama te u Svetom Križu Začretju jer smo procijenili da te sredine, prema kapacitetu, broju ljudi i razvoju, imaju na to pravo. Isto tako, u Konjščini, gdje zapravo postojeću sportsku dvoranu koja je neadekvatna, a mi imamo građevinsku dozvolu za novu, spojene su osnovna i srednja škola, a u javnom pozivu se uopće ne prepoznaje srednja škola – nezadovoljan je župan.
Dodao je i da je nadležnom ministarstvu skrenuta pozornost na to.
– Vjerujem da će predsjednik Vlade reći da je to win-win situacija i da će se to prihvatiti kao argument da mi tu nemamo toliko velikog sufinanciranja. S druge strane, ukida se prirez s 1. siječnja sljedeće godine i jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost da kroz stope poreza na dohodak reguliraju stopu. To znači da mi, dok god oni to sve ne naprave, ne znamo iz poreza na dohodak koliko će biti naši prihodi. Neće to biti neka velika razlika, ali u svakom slučaju nećemo moći s takvom sigurnošću planirati proračun kao što smo to radili do sada, a s obzirom na ove kapitalne investicije koje provodimo i naš udio u njima da bi se one završile, praktički tu neće biti nekog prevelikog prostora za kreativnost u samom proračunu. To ne znači ako se neke okolnosti promijene, da nećemo to u trećem ili četvrtom rebalansu proračuna morati mijenjati, ali za sada, nakon napravljene analize, ne vidimo da će to biti tako – rekao je župan.
Hvala Vladi
Član Skupštine Vladimir Pleško (HDZ) istaknuo je da je odlukom Vlade RH za područje Krapinsko – zagorske županije osigurano za 12 projekata sanacije šteta na objektima u obrazovanju 1,23 milijuna eura. Još veći iznos bespovratnih sredstava osiguran je za sanaciju prometnica stradalih u potresu. Radi se o gotovo 34,7 milijuna eura bespovratnih sredstava koja su iskorištena za čak 54 projekta sanacije.
– Osim što je obnovljen veliki dio prometnica, učinak sredstava koje je osigurala Vlada RH-a preko fondova Europske unije je veći budući da je na radovima angažiran dobar dio tvrtki s područja županije – naglasio Pleško dodajući da Krapinsko – zagorska županija nikada nije imala tako veliku razinu investicija u tom segmentu u povijesti.
– Zahvaljujemo Vladi na osiguranim sredstvima. Iako je bilo velikih kritika da se sredstva neće iskoristiti činjenica je kako je resorno ministarstvo ministra Branka Bačića i prije roka realiziralo projekte u iznosu većem od milijardu eura a koji se odnose na obnovu. Dobar dio tih sredstava odnosi se i na Krapinsko-zagorsku županiju – zaključio je Pleško koji je čestitao svim čelnicima gradova i općina koji su na vrijeme prijavili i proveli projekte za koje je sredstva osigurala Vlada RH-a.