Prema ranijim najavama župana Željka Kolara, Županijska je skupština na 14. sjednici s 24 glasa za, četiri protiv i bez suzdržanih, donijela zaključak o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a sve zbog odluke Vlade o prijenosu osnivačkih prava županijskih i općih bolnica na državu.
Župan Željko Kolar najprije je podsjetio da izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, člankom 86., je propisano da s 1. siječnja 2024. godine jedinice područne i regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači općih bolnica, a osnivač postaje Republika Hrvatska.
– Osnivačka prava nad općim bolnicama prenosi se bez naknade na Republiku Hrvatsku. U obrazloženju se kaže da se to radi boljeg i efikasnijeg zdravstvenog sustava koji grca u gubitcima i to je točno. Međutim, postavlja se pitanje zašto grca u gubitcima i tko je uzrokovao te gubitke. I sada je Vlada osnivač i upravlja određenim bolnicama, a to su prije svega klinički centri, i oni generiraju preko 70 posto ukupnog gubitka u zdravstvu. Ajmo reći da je logički, oni se bave tercijarnom zdravstvenom zaštitom. Najskuplje operacije se obavljaju u kliničkim centrima i logički je ako smo mi u gubitku, da su i oni, ali onda nije do osnivača, onda izmjenom osnivača nećemo promijeniti trend, jer da je do osnivača, onda bi sada klinički centri poslovali pozitivno. Problem je u sustavu i nekoliko puta smo ovdje govorili, a ja sam to 110 posto siguran i uvjeren, da ako se stvori održivi sustav da ćemo mi tu doma lokalno bolje upravljati tim sustavom nego da nam to radi netko drugi. Za to imamo argument. Nema ni jednog primjera da je država preuzela poslove od lokalne i regionalne samouprave i da je bila bolja i učinkovitija. Bilo je pokušaja i vraćeno je natrag jer se vidjelo da ne ide – započeo je župan Kolar.
‘Ajmo kontra’
– Ajmo kontra. Mi smo preuzeli građevinske dozvole u totalno nesređenom sustavu. Ljudi doslovce nisu imali računala. Uložili smo, posložili sustav, brži smo, efikasniji smo, u krajnjoj liniji, investitori se obraćaju nama. Mi znamo naše investitore, mi znamo naše korisnike i to se pokazalo dobro. Ono što nije bilo dobro je da je država jedno vrijeme subvencionirala plaće, pa je to nestalo i postalo trošak regionalne samouprave. Nakon toga, Vlada donosi odluku da prepušta poslove ureda državne uprave Županiji. Mi preuzimamo te poslove s više od 30 posto manje ljudi. Mnoge od tih poslova smo ubrzali. Ne onako kako bi ja htio jer nas je malo ‘ubila’ korona. Vlada ima problema s državnom imovinom. Prema informacijama kojima smo mi raspolagali, preko 50.000 je neriješenih predmeta. Ima kolegica i kolega, gradonačelnika i načelnika koji osam godina čekaju rješenje njihovih predmeta. Gdje Vlada traži rješenje? U županijama. Ide se s izmjenom zakona da mi preuzmemo predmete raspolaganja imovinom, pa sam ja izračunao da državi tim tempom kojim rješava i koliko dobiva novih slučajeva, treba 153 godine da to riješi. Mi kada ćemo preuzeti naše predmete, ja ne znam točno koji je njihov broj jer nisam još uvijek dobio podatak, ali se kalkulira negdje oko 2000, a koje nismo riješili unutar dvije godine, bolje da nismo preuzeli te postupke. Već su neki kolege počeli slati fotokopije predmeta nama računajući na to da mi budemo brži i učinkovitiji. Negdje zbog 30, 40 kvadrata zemljišta stoji čitav slučaj. I sada, nakon svega ovoga, imate poruku da se nama uzima upravljanje bolnicama. Sad slušam kako neki kolege brane i moraju braniti to i govore u stilo da “nitko neće zgradu otpeljat i neće nigdje otpeljat ljude”. To je točno, pa mi smo sami napravili zgradu uz pomoć Vlade i sva sreća isplatiti smo sav kredit. Vlastitih sredstava, preko 46 milijuna kuna. Neću nabrajati sve ono što smo uložili u međuvremenu, a uložili smo i ulagat ćemo, jer je to naša bolnica – govori Kolar, pa navodi još razloga zašto država ne bi bila uspješnija u vodstvu:
– Kada je došla korona, mi smo za pomoć od resornog ministarstva dobili jedan respirator star ne znam koliko godina iz bolnice Dubrava i hvala im na tome. Mi smo ih kupili pet i pet Hi-fi uređaja – dodao je.
Kako ni u jednom trenutku, prema mišljenju župana Kolara, nije dan ni jedan jasan argument zašto je ovo uspješniji način upravljanja bolnicama, on je također ovom prilikom podsjetio kako je 1.770.000 eura limit bolnice, a za plaće joj samo treba 1.850.000 eura. Kad se pribroje i ostali troškovi, Kolar je istaknuo da bolnici mjesečno u startu nedostaje 550.000 eura.
– Nakon toga imate 381.000 eura za lijekove i potrošni materijal, 26.000 eura za živežne namirnice, za režije 87.000 eura i dođete u minus od 539.707 eura. Taj iznos pomnožite s 12 mjeseci i dođete do gubitka. Što će ovdje promijeniti upravljačka prava ako se neće promijeniti limit? Ako se promjeni limiti onda i mi znamo upravljati bolnicom. Ako se neće promijeniti limit, čemu uzimati upravljačka prava? Vrlo jednostavno. ‘Win-win’ situacija, kako bi rekao premijer. Vlada nam je dala jednog člana upravnog vijeća. Moći će samo čuti što se događa u bolnici, no neće moći utjecati jer će biti preglasan kao što smo imali prilike vidjeti 1001 puta. I na kraju ono što me najviše boli, biti ćemo “bolnica na kraju grada”, “drugi u selu”, “treći red četvrto jedalo” – govori župan Kolar te pritom ističe da ne bi bilo investicija u Zagorje da je Vlada bila upravljač bolnicama već bi sve investicije bile na Rebru, u Dubravi ili u Vinogradskoj bolnici.
– Mi smo uspjeli dovesti u Opću bolnicu Zabok UPMC, sveučilišnu bolnicu iz Pittsburga i imati ćemo ovdje svjetski onkološki centar. Vrijednost investicije će biti između 17 i 20 milijuna dolara ili eura. Odgovorno tvrdim da te bolnice u Zaboku, da s njom upravlja država, ne bi bilo nikad pa niti onda. Smatram da je to loša odluka. Kod nas u bolnici ljudi nisu samo broj. Svi tamo poznamo nekog, kad god dođeš uvijek pozdraviš zdravstvene djelatnike. Je li to tako kad dođemo u klinički centar. U nekim bolnicama s kojim je upravljala država nije bilo sigurno bez ‘šljema’ hodati kroz dvorište da ti nešto s krova ne padne na glavu. U kakvim krevetima ljude leže, kako im izgledaju sobe? Sa svim tim upravlja država. Je li bolje od nas? Nije! Hoće li sad biti bolje? Dajte najte – zaključio je Kolar.
– Pozivam Županijsku skupštinu da zatražimo ocjenu ustavnosti za ovu odluku. Članak ustava Republike Hrvatske 129 kaže: “Županiju su zadužili za obavljanje poslova koji su bitni za regiju, a posebno za obrazovanje, zdravstvo, prostorno planiranje i uređenje”. Članak 64 ove izmjene zakona je u suprotnosti s tim. To smatramo mi i naše pravne službe i nismo jedini koji ćemo zatražiti ocjenu ustavnosti – jasno je poručio župan.
– Da zaključim, ako se provede ova loša odluka, ovo će i dalje biti naša zagorska bolnica i mi ćemo i dalje sufinancirati rad zagorske bolnice i sve one projekte koje radimo ćemo nastaviti raditi i dalje. Sva ona sufinanciranja koja smo i do sada radili ćemo raditi i dalje, ali sam uvjeren da ovo nije dobar potez. Molim vas da podržite ovu odluku i da se borimo za svoje – naveo je župan.
Početak sustavne reforme
Iz redova HDZ-a poslali su jasnu poruku da odluka Vlade o prijenosu osnivačkih prava županijskih i općih bolnica na državu znači početak sustavne reforme zdravstva koja u fokus stavlja brigu za pacijenta te poboljšanje zdravstvenih usluga bez obzira gdje se ta zdravstvena usluga pruža.
– Opća bolnica Zabok će ostati na lokaciji Bračak isto kao što će djelatnici ostati tamo. Svi pacijenti će moći nesmetano koristiti resurse koje bolnica u Zaboku ima. Na ovaj će se način osigurati veća sredstva i država će preuzeti kompletnu brigu o financijskim potrebama bolnice. Iz izvješća koje je podneseno početkom godine, minus bolnice u Zaboku bio je skoro 80 milijuna kuna, a u narednom periodu, pošto je bolnica stara 15 godina, neke je stvari potrebno potpuno obnoviti. Kako bi se to uopće moglo, potrebno je u narednom periodu 20 do 30 milijuna eura kako bi kvaliteta ostala na nivou. S obzirom na sredstva i potrebe Županije, vrlo teško da bi sama mogla financirati i održati takav nivo – istaknuo je HDZ-ov Vladimir Pleško.
– Po meni je ovo bespredmetno, no uvijek je situacija da kada netko želi financirati, želi imati upravljačka prava u tome što financira i to je potpuno normalno i legitimno pravo – dodaje.
– Hoće li biti kadrovske promjene, to će odlučiti novo Upravno vijeće te ustanove prema viziji i programu kojeg će se postaviti za naredni period. Ako gledamo političko kadroviranje u KZŽ, možda da, no ne vjerujem da će se odnositi na to. Država će raditi na tome da nova uprava maksimalno vodi brigu prema građanima KZŽ, bolesnicima i svima koji trebaju usluge bolnice u Zaboku – dodao je Pleško.
O kadroviranju se potom oglasio i župan Kolar.
– Mi nikako nećemo imati utjecaj na odabir ravnatelja. Ne znam zašto imam osjećaj da će to biti stranački ljudi. Vi znate koji je bio moj stav i čega se držim. Ravnatelj Vančina nema nikakve veze s SDP-om, ali isto tako ni ravnatelj prije njega pa ni oni prije njih. Na novo smo imenovali ravnateljicu u Stubičkim Toplicama koja nema nikakve veze s SDP-om, ali sam isto tako u Krapinskim Toplicama imenovao upravu iz SDP-a zato što je po našoj procjeni bilo da je mladi Danijel Javorić Barić iznad prosječno sposoban. Nije prošlo puno mjeseci i već oni koji su bili protiv njegovog imenovana, govore kako smo napravili dobru odluku – kazao je župan Kolar dodavši kako mnogi ravnatelji javnih ustanova u KZŽ nisu članovi ni jedne stranke jer su uspješni u svojoj struci i ne žele ulaziti u sustav.
Na Pleška se nadovezala članica Skupštine i načelnica Lobora Ljubica Jembrih:
– U cijeloj priči prvenstveno treba gledati interes korisnika zdravstvenih ustanova odnosno pacijenata. Zgrade odnosno zdravstveni objekti, sa svom medicinsko-dijagnostičkom opremom i svim zaposlenicima, ostaju tamo gdje su i sada i to je glavna poruka pacijentima – kazala je Jembrih, dodajući da se s druge strane očekuje unapređenje kvalitete zdravstvenih usluga jer je upravo to cilj prijenosa osnivačkih prava, tj. cjelokupne reforme zdravstva. Naglasila je i kao je sam stručni rad zdravstvenih ustanova propisan na razini države i na taj rad županije ni do sada nisu imale utjecaj.
Jembrih drži i da prijenos osnivačkih prava ne bi trebao imati utjecaj na suradnju Države i Županije kada je u pitanju rad zdravstvenih ustanova, već da bi svi zajedno trebali biti usmjereni na brigu za zdravlje pacijenta.
– Ova zdravstvena reforma osim što stavlja u fokus pacijenta, prijenos osnivačkih prava na državu znači i jačanje fiskalnih kapaciteta zdravstvenih ustanova na taj način te zasigurno i njihov daljnji razvoj u svim segmentima – pojasnila je Jembrih. Poslala je i poruku Županiji i njenom vodstvu da se ne moraju brinuti da više neće imati utjecaj na rad i funkcioniranje zdravstvenih ustanova.
– Što se tiče upravljanja zdravstvenim ustanovama čija će se osnivačka prava prenijeti na državu, županije i Grad Zagreb u upravljanju bolnicama i nadalje će sudjelovati putem jednog člana Upravnog vijeća, dok se predsjednik i tri člana imenuju ispred osnivača, odnosno Republike Hrvatske – završila je Jembrih.
Pleško je još dodao da je teško biti protiv takvog zakona kad se vidi kakva sve poboljšanja donosi, te da nisu upravljačka prava tu najbitnija.
– Bolnica radi dobro, ali treba je unaprijediti na polju pedijatrije, internih bolesti… U tu bolnicu treba uložiti još puno novaca, a mi ga nemamo. Ako imamo, to su sredstva koja su kroz županiju stigla od države. Bolnica u Zaboku ostaje bolnica u Zaboku. Svi ljudi koji tamo rade, radit će i dalje, a s ovim zakonom će se moći osigurati veća sredstva za njeno opremanje – dodao je Pleško.
‘Ne prihvaćam to’
Župan je istaknuo niz nelogičnosti u provedbi ovakvog zahvata.
– S obzirom na to da smo dobili povjerenje ljudi, imamo odgovornost i upravljati. Što to sad znači da su ministru pacijenti iz Krapinsko – zagorske županije važniji nego meni ili našem ravnatelju bolnice ili medicinskoj sestri Štefici ili doktorici Ljubici? Ne mogu prihvati činjenicu da netko drugi može bolje upravljati s našim od nas samih, a da to već nije pokazao – kazao je župan Kolar istaknuvši kako već postoji visoka razina centraliziranosti u Hrvatskoj:
– U čitavoj Europi, primarna i sekundarna zaštita je pod regionalnom samoupravom. Jesu li porezni sustavi drugačiji? Jesu! Jesmo li mi uz Portugal i Grčku najcentraliziranija država u Europi? Jesmo! Kad bi išli tom logikom, imamo jedinice lokalne samouprave koje imaju prihode da objektivno ne mogu napraviti ništa sami bez pomoći centralne države, Europe i županije. Što to znači da Vlada treba preuzeti funkciju općina? Ako ćemo ići u ukidanje jedinica lokalne samouprave, to je jedna stvar. Druga je preuzimanje poslova – poručio je župan Kolar.
Upozorenje
S podebljim stažem iza sebe, HSS-ov Ivan Šantek upozorio je na realnu opasnost koja prijeti, a to je potkrijepio iskustvom iz prethodnih reformi.
– Rekao sam da moja stranka podržava ovu odluku apsolutno, međutim prošao sam desetak reformi zdravstva i svaka je bila sve gora. Jedna je govorila o primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje će biti fantastična, po engleskom tipu gdje svi sudjeluju u radu bolnice. No, ona je danas izgubila smisao. Bojim se da bi ovakvom reformom zdravstva mogli doći na kraju da se ona rasipa. Nekad smo radili po barakama i dvorcima pa kad smo uspjeli izgraditi bolnicu koju smo otplaćivali 15 godina, sad ju moramo predati u ruke nekome drugome. Država mora ostvariti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a mi ćemo dati sve drugo što pacijent treba – poručio je Šantek.
SDP-ova Marija Jagečić usporedila je državne i županijske bolnice te pritom istaknula nezadovoljstvo korisnika.
– Kad pogledamo stanje u državnim bolnicama, ono nije zadovoljavajuće kao što je to u županijskim, a u razgovoru s ljudima, prema njihovim reakcijama, isto tako postoji nezadovoljstvo. Jedino županija može prepoznati potrebe bolnice i najbrže reagirati ako primjerice nedostaje neki uređaj, a što smo imali prilike čuti na skupštinama. Sad se postavlja pitanje hoće li država isto tako brzo reagirati ili će, kao u državnim bolnicama, sve ostati na pukim obećanjima ili je ovo isključivo da bi se zamijenila upravna vijeća i ravnatelji s drugim ljudima – kazala je na kraju Jagečić.
