EUROPOL je objavio svoje prvo izvješće o financijskom i ekonomskom kriminalu u EU. Ove vrste malverzacija izvor su prihoda za većinu kriminalaca diljem svijeta, a zanimljivo je da je među istaknutim negativnim primjerima svoje mjesto našla i Hrvatska. Na karti ovog kriminala našli smo se kao jedna od poreznih oaza, odnosno zbog slučaja goleme porezne prevare.
Memorijske kartice
Riječ je o prevari teškoj devet milijuna eura, koja je razotkrivena u veljači 2021. godine. Tvrtke u Hrvatskoj služile su za izvlačenje novca u lancu trgovine SD, memorijskim karticama – prenosi N1.
Kriminalna skupina kupila je ove kartice od nizozemskih firmi za koje je kasnije utvrđeno da su bile osnovane samo za taj posao, odnosno da se radilo o tzv. ‘nestajućim trgovcima’. Zatim je roba prodavana firmama u Hrvatskoj i Češkoj uz oslobađanje plaćanja PDV-a prema vrijedećim pravilima unutar EU.
Kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, shema je u nastavku posredničke tvrtke sa sjedištima u Hrvatskoj i Poljskoj koristila za prodaju robe oslobođene PDV-a natrag nestajućim trgovcima u Nizozemskoj.
Sprječavanje pranja novca
Ovo je samo jedan od istaknutih primjera u Europolovom izvješću, prvom koje se bavi procjenom ugroza od financijskog i ekonomskog kriminala u EU.
Prigodno naslov izvještaja je “Druga strana novčića”, a u njemu su sažete operativne informacije te strateška promišljanja iz svih zemalja članica Europola kao i Europolovih partnera.
– Izvješće analizira sav financijski i ekonomski kriminal koji utječe na EU, poput pranja novca, korupcije, prevara, utaja poreza, krivotvorenja – objašnjava izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle.
Prema njezinim riječima organizirani kriminal stvorio je cijelu paralelnu globalnu ekonomiju utemeljenu na pranju novca, korupciji i ilegalnim financijskim transferima. Ova analiza morala bi pomoći da se Europa učini sigurnijom.
402 istrage
Utvrđeno je da gotovo 70 posto kriminalnih skupina iz Europske unije koristi barem jedan oblik pranja novca za financiranje svojih aktivnosti ili kako bi prikrila svoja sredstva.
Više od 60 posto kriminalnih mreža uz pomoć koruptivnih metoda postiže svoje nezakonite ciljeve, dok ih oko 80 posto zlorabi legalne poslove za kriminalne aktivnosti. Glavni igrači uglavnom se nalaze izvan EU, a njihove metode iskorištavaju tehnološki i geopolitički razvoj.
Zapljene ilegalnih sredstava, odnosno oduzimanje nezakonite zarade i dalje je jedno od najučinkovitijih sredstava borbe protiv ove vrste kriminala, ističe se u izvješću. To kriminalcima onemogućuje da investiraju ilegalna sredstva u nove kriminalne aktivnosti ili pak u legalne financijske tokove. Unatoč golemim naporima, povrat sredstava iznosi svega dva posto. Nositelj Europolovih aktivnosti je Europski centar za financijski i ekonomski kriminal u čijoj su koordinaciji lani provedene 402 istrage.