Na temperaturi od 36 stupnjeva, uz vlažnost zraka od 40 posto, vrijednost Humidexa, indeksa kojim se mjeri toplinsko opterećenje radnika je 44 boda, što spada u kategoriju “opasno”, odnosno velika je vjerojatnost pojave toplinskih grčeva i iscrpljenosti, a u slučaju nastavka aktivnosti vjerojatan je toplinski udar kod radnika.
Zakonske regulative
Većina zemalja Europske unije nije zakonski regulirala maksimalne temperature prihvatljive za rad. U Belgiji je, na primjer, najviša temperatura za obavljanje lakšeg fizičkog posla ograničena na 29 stupnjeva. Za srednje teške poslove najviša dozvoljena temperatura iznosi 22 stupnja, a za najteže poslove granica je postavljena na 18 stupnjeva, piše N1.
Sličnu regulativu ima i Mađarska, gdje je za uredske ili lakše fizičke poslove najveća temperatura postavljena na 31 stupanj, a za najteže fizičke poslove na 27 stupnjeva. Izvan EU-a, u susjednoj Crnoj Gori najveća temperatura zraka na kojoj je dozvoljen rad jest 36 stupnjeva.
Prema podacima Eurofounda, europske agencije za poboljšanje uvjeta života i rada, u Hrvatskoj više od 30 posto radnika najmanje četvrtinu radnog vremena provede na visokim temperaturama. Predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasna Vukšić za N1 kaže da su visokim temperaturama najugroženiji stariji radnici, koji već imaju određene zdravstvene probleme.
– S obzirom na klimatske promjene koje su zahvatile i našu zemlju te u ljetnim mjesecima temperature redovito prelaze 30 i više stupnjeva, naš je stav da je zaštitu radnika na radu u takvim uvjetima potrebno sustavno urediti. Minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama morali bi se propisati zakonom. Obvezna mjera ograničavanja odnosno zabrane rada za vrijeme iznimno visokih temperatura također bi trebala biti uključena kao jedna od propisanih mjera – kaže Vukšić pa dodaje i da je zakonsko uređenje uvjeta rada radnika na otvorenom, na visokim temperaturama vide kao jedino moguće i efikasno rješenje. Naime, Vukšić tvrdi da unatoč inicijativama Sindikata, poslodavci nisu zainteresirani urediti to područje kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, što bi onda obuhvatilo cijeli sektor.
Zaštita na radu
Ipak, čini se da su se u većim građevinskim tvrtkama razvile dobre prakse pa one i bez posebne regulative brinu o zaštiti radnika.
– Kod poslodavaca gdje smo organizirani i preko povjerenika pratimo provođenje zaštite na radu, za vrijeme velikih vrućina provode posebne mjere zaštite koji rade na otvorenom. Na primjer, skraćuje se radno vrijeme, započinje se s radom u ranijim jutarnjim satima, a u vrijeme, kada su temperature najviše, tijekom dana se ne radi . Neki poslodavci preraspodjeljuju radno vrijeme tako da se tijekom razdoblja iznimno visokih temperatura uopće ne radi – govori Vukšić.
Predsjednik Odbora za zaštitu na radu pri Sindikatu graditeljstva Hrvatske Ljubomir Pintarić kaže da je radnicima koji rade na visokim temperaturama nužno osigurati osobnu zaštitnu opremu prilagođenu tim uvjetima, što češće pauze uz što veći unos tekućine te boravak radnika za vrijeme pauze u rashlađenim prostorima. Osim toga, kaže Pintarić, potrebno je educirati radnike o prevenciji i zaštiti od mogućih posljedica rada u takvim uvjetima te ih osposobiti za pružanje prve pomoći.
Opterećenje radnika koji rade na visokim temperaturama mjeri se pomoću indeksa Humidex. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu može se pronaći kalkulator kojim se može izračunati vrijednost tog indeksa, odnosno toplinskog opterećenja radnika. Za njegov izračun potrebno je znati temperaturu i vlažnost zraka.