U subotu 1. srpnja, bit će točno 10 godina otkako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije. Tim povodom Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije, Studio Galerije Antuna Augustinčića, OB Zabok te Dom zdravlja Krapinsko – zagorske županije u petak i subotu organiziraju događanje pod nazivom ‘Otvorena vrata europskih projekata’, a program je predstavljen u četvrtak u prostorima Pučkog otvorenog učilišta Krapina.
Otvoreni dani
Otvorena vrata Doma zdravlja KZŽ kreću sutra na više lokacija diljem županije, a građani će moći doći i obaviti neke od preventivnih pregleda poput mjerenja tlaka i šećera. Na otvorenim vratima OB Zabok građani će također moći obaviti razne preventivne preglede, dok će Poduzetnički centar u sklopu otvorenih vrata organizirati dvije edukacije – jedna o projektu ‘HYPOKRAT’, dok je druga namijenjena poduzetnicima. U subotu pak slijede dani otvorenih vrata Studija Galerije A. Augustinčića.
Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar osvrnula se na proteklo desetljeće te istaknula da je ZARA u tom periodu, uz sva javno-pravna tijela i Županiju, imala provedenih projekata u vrijednosti većoj od 35 milijuna eura.
– Ponosimo se time što imamo velik broj projekata koji se trenutno provode, a financiraju se, kako iz prošlog financijskog razdoblja, tako i iz Fonda solidarnosti, Mehanizam za oporavak i otpornost, a što se njihove vrijednosti tiče, radi se o brojci većoj od 40 milijuna eura. Dakle, u proteklom desetljeću imamo provedenih projekata ili projekata u provedbi u vrijednosti većoj od 76 milijuna eura – naglasila je Barilar.
Na ovu impozantnu brojku, dodaje Barilar, priključuju se i projekti koji se provode ili su provedeni, a tiču se obnove od potresa. Nadalje, direktorica ZARA-e se osvrnula i na period do 2020. godine i operativni program “Učinkoviti ljudski potencijali”.
– Tu imamo provedenih projekata u vrijednosti većoj od 4,3 milijuna eura. Tu se radilo o financijskoj omotnici koja je vrijedila do 2020. godine. To su bili projekti koji su nastojali poboljšati kvalitete obrazovanja, ‘soft’ projekti. Nadalje, provodili su se brojni projekti razmjene iskustava i usavršavanja kroz program ‘Erasmus+’, a ti su projekti vrijedni više od dva milijuna eura i kroz koje su korisnici bili učenici i zaposlenici naših osnovnih i srednjih škola – kazala je Barilar.
Istaknula je potom da su tu i 13 milijuna eura vrijedni provedeni projekti iz prekograničnih programa (INTERREG), a Krapinsko – zagorska županija je, ističe Barilar, jedna od predvodnica u području prekogranične suradnje.
– Najizdašniji program kroz kojeg smo prijavljivali i provodili projekte je bio operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ kroz kojeg još uvijek imamo projekte u provedbi, a koji će završiti tijekom ove godine i vrijedni su više od 16 milijuna eura – dodala je Barilar.
Istaknuti projekti
Dožupanica Jasna Petek podsjetila je na neke od najvažnijih projekata provedenih u proteklom razdoblju.
– Uz ‘Učinkovite ljudske potencijale’ iz kojih je Županija od 2013. do 2020. povukla 4,4 milijuna eura, jedan od najizdašnijih projekata je ‘Baltazar’ koji osigurava djeci s teškoćama u razvoju kvalitetnu podršku u redovnom sustavu obrazovanja. Kroz devet godina provedbe, moram reći, kako se broj djece s teškoćama u razvoju povećavao tako da smo mi ove školske godine imali 144 pomoćnika u nastavi za 172 učenika. Taj projekt je prepoznat i na europskoj razini i njime smo 2021. osvojili nagradu publike u sklopu prestižne nagrade Europske komisije ‘RegioStars’. Ovaj projekt financiran je iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 95 posto, a ostalih pet posto, odnosno otprilike 260.000 eura osigurava Županija. Nadalje, vrijedi spomenuti i projekt ‘Enter’ kojim smo sa suradnicima, HZZ-om i ostalima, jačali naše lokalno partnerstvo za tržište rada. On je nastao u trenutku kada je trebalo informirati javnost, prije svega roditelje i djecu, o potrebi određenih kategorija zanimanja na tržištu rada i kroz taj projekt smo kvalitetno promovirali deficitarna zanimanja u našim osnovnim školama – navela je Petek, pa nastavila:
– Projekt ‘Lumen’ je isto tako bio vrijedan, a kroz kojeg smo educirali učitelje i učiteljice u našim osnovnim i srednjim školama za rad s darovitom djecom jer smo uvidjeli kako je i njima potrebno pružiti pomoć. Osim tog dijela, kroz projekt smo razvili didaktičke materijale i ono što je ostalo kao dodatna vrijednost projekta je web platforma ‘Lumen’ koja je namijenjena djeci, roditeljima i učiteljima za razmjenu sadržaja za rad s darovitom djecom. Također, brojne naše škole su bile u ‘Erasmus’ programima gdje su jačale svoje kapacitete i jačale iskustva na europskom polju u različitim interesantnim područjima, a kroz te programe povučeno je preko dva milijuna eura – dodala je Petek.
Što se tiče operativnog programa ‘Konkurentnosti i kohezija’, dožupanica je posebno istaknula energetske obnove škola za što je utrošeno preko 8,6 milijuna eura.
– Izrađene su projektno tehničke dokumentacije, napravljene su energetske obnove naših sedam osnovnih škola u Pregradi, Hum na Sutli, Zaboku, Đurmancu, Gornjoj Stubici, Kumrovcu i Konjščini te dvije srednje škole – Bedekovčina i Konjščina. Naravno, i u segmentu zdravstva valja spomenuti dva velika projekta koje su pridonijela kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštititi na području županije. To je odličan projekt pristupa primarnoj zaštiti u Domu zdravlja, a zapravo kroz taj projekt se poboljšalo pružanje zdravstvenih usluga u području obiteljske medicine, primarne pedijatrije, primarne ginekologije i dentalne medicine. Uvedene su u Dom zdravlja i četiri nove usluge dijagnostičkih terapeutskih postupaka, a sve s ciljem smanjenja upućivanja krajnjih korisnika na preglede u bolnice – istaknula je Petek.
Dodala je i da je OB Zabok imala projekt opremanja dnevne bolnice i kirurgije kroz kojeg su opremljeni odjeli interne medicine, pedijatrije, ginekologije, neurologije i kirurgije, a cilj je tog projekta bio da se smanji broj pacijenata na akutnim bolničkim odjelima, odnosno da se kroz dnevnu bolnicu omogući pacijentu dobivanje kompletne zdravstvene usluge. Kroz ovaj projekt uvedeno je novi 20 usluga.
– Interesantan projekt također je ‘Znanjem za zajedništvo’ (ZEZ). Nositelj tog projekta bila je naša Zagorska razvojna agencija, a nama svima skupa bio je izuzetno važan zbog toga što nas se educiralo na lokalnoj i regionalnoj razini putem ZARA-e za postizanje većih apsorpcija sredstava iz europskih fondova, posebno iz socijalnog fonda, kao i jačanje naših kapaciteta za prijavu i kasniju realizaciju projekata. U svakom slučaju, ovo su najveći provedeni projekti kako bi kvaliteta života svih nas u županiji bila veća – poručila je Petek.
Župan Željko Kolar podsjetio je na pristupni period od 2007. do 2013. godine kojim nas je, kako je rekao, EU pripremala za prvu financijsku omotnicu.
– Mi smo kao Županija tamo imali mogućnost realizirati neke ‘soft’ projekte i projekte koji su se vezali na jačanje ljudskih potencijala. Prva financijska omotnica je bila prvo gdje smo mogli raditi neke konkretne projekte koji su bili vezani za izgradnju, ne samo za opremanje i ne samo za ‘soft’, dok su se neki naši kolege već u tom periodu mogli javljati na natječaje koji su bili vezani za razvoj infrastrukture – počeo je Kolar.
Velika pomoć
– Prije svega čestitka našoj ZARA-i, i ravnateljici Barilar gdje smo mi, s uvijek realnim brojem ljudi, odgovorili na sve ono što smo sebi kroz strateške dokumente stavili za cilj. Bez obzira što je postojala mogućnost financiranja i sufinanciranja rada Razvojne agencije kao regionalnih koordinatora, mi nikada nismo išli s velikim brojem ljudi jer smo smatrali da uvijek moramo biti realni, brzi i učinkoviti i mislim da smo kroz ovo vrijeme to pokazali i stvorili baš takav sustav. Neke velike investicije bi vrlo teško sami realizirali ili bi ih realizirali kasnije, a neke možda nikad ni ne bi da nije bilo europskih fondova. Jedan od onih koji bi realizirali, ali vjerojatno kasnije, je Poduzetnički centar, kojim smo sasvim promijenili sliku malog gospodarstva. Našoj srednjoj školi smo sasvim promijenili uvjete učenja, obrazovanja kroz centar za robotiku i nove tehnologije. Također, projekt kojeg sigurno ne bi napravili bez europskih fondova je Centar kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam kojeg provodimo kraju u Zaboku kod naše srednje škole, a čija će vrijednost sufinanciranja iz europskih fondova biti 96,6 milijuna kuna – istaknuo je župan te dodao da će ukupna vrijednost tog projekta biti preko 140 milijuna kuna.
Potom je istaknuo značaj još jednog projekta, a to je ranije spomenuti ‘ZEZ’.
– To ćemo praktički u potpunosti isfinancirati kroz europske fondove i staviti ga u funkciju 2025. godine. Zapravo koristit ćemo tri fonda – Fond solidarnosti, Mehanizam za oporavak i otpornost i ITU mehanizam grada Zagreba. Ukupna će vrijednost same investicije biti oko 28 milijuna eura, a to su iznosi koje mi sa svojim izvornim prihodima ne možemo sami provesti – istaknuo je župan.
Kako je potom rekao, ono što je u ovom trenutku ključno je koncentracija na ono što se sada događa, a pritom je mislio na projekte koji su sada u provedbi i vrijedni su gotovo 42 milijuna eura.
– Također, bitno je i ono što slijedi u novoj financijskoj omotnici pa ja ću još jedanput reći da pozivam Vladu RH i Ministarstvo zdravstva da kroz europske fondove, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, realiziramo projekt Krapinskih Toplica kao nacionalnog centra za liječenje i rehabilitaciju srca i mozga. Ono što rade naši doktori u Krapinskim Toplicama u pojedinim dijelovima rehabilitacije srca i mozga ne radi nitko u Hrvatskoj. 75 posto stacioniranih pacijenata je s područja čitave Hrvatske, imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu već više od dvije godine i upravo to u budućnosti vidim kao najznačajniji projekt koji bi Krapinsko – zagorska županija trebala realizirati kroz europske fondove. Naravno, tu su i Stubičke Toplice gdje smo se javili na natječaj Ministarstva turizma. Još uvijek nema rezultata, a ukupna investicija je 130 milijuna i to su ti projekti gdje se zapravo vidi kolika je korist ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zahvala i svim ustanovama i našim partnerima na svim europskim projektima jer ovdje smo pokazali da znamo planirati, da znamo što želimo i da smo vrlo vrlo sposobni, brzi i efikasni u provođenju. Da ne ureknem, ali činjenica je da u provedbi svih ovih projekata mi ni jedanput nismo bili penalizirani. To dovoljno govori o tome koliko je kvalitetna Razvojna agencija, koliko su bili kvalitetni projekti, koliko je bila kvalitetna kontrola i provedba i koliko je sustav javne nabave kvalitetno odradio svoj posao – dodao je na kraju Kolar.