Prvi je dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan. 

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u četvrtom stoljeću, a u Rimu se prakticira od devetog stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje, piše Večernji list. 

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog – Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću. 

U hrvatskom folkloru, kako navodi Hrvatska enciklopedija, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana kao u kontinentalnoj Hrvatskoj te maslinovih i palminih grana u primorskoj Hrvatskoj. Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).