Jeste li znali da razina vlage u vašem životnom prostoru utječe ne samo na vašu imovinu već i na zdravlje vas i vaših ukućana? Ovisno o godišnjem dobu, vremenskim prilikama, ali i našim kućanskim aktivnostima, razina vlage u zatvorenim prostorima često je promjenjiva.
Ako više kuhate, peglate, kupate se, sušite rublje, a pritom nemate otvorene prozore, razina vlage će se povećati. Ako prostor grijete, a aktivnosti kojima proizvodite vlagu su smanjene, razina vlage bit će u padu, pišeVečernji list.
Također, ako su vanjske prilike vlažne, i u vaš će se životni prostor nastaniti veća količina vlage, a ako su vanjski uvjeti suši, vlaga će biti u padu.
Za naše zdravlje idealna je vlažnost zraka – zimi između 40 do 60 posto, a ljeti 40 i 55 posto – ali vrlo je teško regulirati ove vrijednosti.
Proljeće je sezona kada vanjski alergeni vladaju zrakom, a neminovno je da uđu i u naše domove. Ako je razina vlažnosti u unutrašnjim prostorima u padu, alergičari bi itekako mogli imati poteškoća s disanjem, svrbežom očiju, kašljanjem ili kihanjem.
Optimalno vlažan zrak “hvata” pelud i druge vanjske alergene u zraku te smanjuje mogućnost da ih alergična osoba udahne. Dakle, ako je preniska razina vlage, pelud ostaje u zraku i izaziva respiratorne poteškoće kod alergičara.
Ako u nadi da suzbijete pelud, krenete ovlaživati svoje prostorije, može doći do pretjerane razine vlage, što, nažalost, otvara vrata pojavi onih drugih alergena – plijesni i grinja. Plijesan se razvija u vlažnim uvjetima, posebno u slabo prozračenim ili vlažnim dijelovima doma, kao što su kupaonice, kuhinje i podrumi. Grinje se također razmnožavaju u visokoj vlažnosti, hraneći se mrtvim stanicama kože koje se nakupljaju na mjestima poput posteljine, namještaja i tepiha.
Alergeni poput plijesni i grinja mogu uzrokovati razne simptome kod ljudi koji su na njih osjetljivi, uključujući kihanje, curenje nosa, svrbež očiju i kože te poteškoće s disanjem. Ovi simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života, posebno ako se pojačavaju utjecajem vanjskih alergena, kao što je pelud.
Stara metoda smanjivanja razine vlage u zatvorenim prostorima jest prozračivanje. Međutim, da bi se stan ili kuća prozračili u dovoljnoj mjeri da razina vlage u prostoru bude optimalna – prostorije bi trebalo prozračivati do pet puta dnevno po 15 minuta. Zimi je tada prostor potrebno ponovno zagrijavati, a ljeti ponovno rashlađivati, što povećava potrošnju energije do čak 26 posto i čini veliku razliku na vašim računima za struju.
Nadalje, moderna je gradnja upravo radi zadržavanja energije, nametnula postavljanje PVC stolarije u stanove i kuće, ali kako nije riječ o prirodnom materijalu, prostor više “ne diše”. Kako ova vrsta stolarije zapravo hermetički zatvara prostor stana ili kuće, sprečava cirkulaciju zraka i time povećava opasnost od pojave vlage.
Ako imate problema sa suhim zrakom u stanu, biljke će vam pomoći u postizanju vlažnosti. Međutim, ako ih postavite previše ili ih uzgajate u prostorima koji su skloni skupljanju vlage, kao što su kuhinja ili kupaonica, one zbog procesa fotosinteze mogu znatno povećati vlažnost vašeg okruženja pa lako možete premašiti onu idealnu razinu od 40 do 60 posto.